Sigurno ste čuli za onu dobru staru praksu - tko se odseli iz Hrvatske, čim dođe ovdje, pa taman i na vikend, ide na  pramenove, farbanje, šišanje, jer frizer je svugdje drugdje skuplji. Ali čini se da su to bila neka druga vremena jer usluge su u Hrvatskoj u četiri godine poskupjele 32 posto. Samo u odnosu na lani 7 posto. 

E sad je pitanje možemo li si priuštiti skuplju frizeru i pedikuru i postolara, odnosno jesu li plaće pratile rast cijena usluga.

Krajem 2025. u odnosu na kraj 2021. plaće u javnom sektoru (koji obuhvaća javnu upravu, obrazovanje i zdravstvo) su bile 70 posto veće. Plaće u poslovnom sektoru u prosjeku su 55 posto veće. S time da je inflacija u tom periodu bila 27 posto, usluge su, vidjeli smo rasle 32 posto, samo cijene hrane bile su 40 posto veće. 

Hrvatska je među europskim rekorderima po rastu plaća, među europskim rekorderima po time koliko država izdvaja za plaće, ali i među europskim rekorderima po inflaciji. 

Jesu li onda veće plaće krive za veće cijene? O tome smo u studiju RTL Direkta razgovarali s Danijelom Nestićem s Ekonomskog instituta u Zagrebu. 

Molim vas komentar Eurostatovog podatka o inflaciji od 3,6 posto u Hrvatskoj i činjenici da smo doprvaci u Eurozoni. 

Hrvatska već neko vrijeme ima inflaciju među najvišima u Europi, ali to treba povezati s gospodarskim rastom i gospodarskom aktivnošću u Hrvatskoj. Hrvatska ima jedan od najviših gospodarskih rasta u Europi, to znači da ima više novaca, veća je potražnja, a veća potražnja najčešće uz ograničenu ponudu daje i nešto veću inflaciju. Gotovo sve zemlje koje bilježe brži gospodarski rast imaju i više stope inflacije. Ovih 3,6 posto je niže nego što smo imali ranije. Tumačim da se radi o smirivanju inflacije i da ide prema normalnijoj stopi. 

ŠTO SAD? /

Ni osmi krug pregovora Vlade i sindikata školstva nije donio dogovor: 'Situacija je ridikulozna!'

Neki kažu da je to uvezena inflacija - je li to uvezeni ili naš domaći problem?

To je kompletno hrvatski problem. Inflacija u eurozoni je ispod 2 posto. Sve ostalo što smo nadodali je naša specifična stvar. Najčešće se radi i tome da imamo visoku potražnju, a ponuda ne može dobro reagirati. U slučaju nekih usluga, građevinarstva, turizma, nema dovoljno radnika. Tada morate više se potruditi dobiti radnika, povećati mu plaću, a ako raste plaća povećaju se troškovi i to se malo zavrti. Ali čitava stvar se dobro vrti ako su plaće veće od rasta cijena, a u Hrvatskoj trenutačno to jest stvar. 

Novi ministar Tomislav Ćorić danas je rekao da je to rasprava je li prvo bila kokoš ili jaje. Je li onda rast plaća kriv za rast cijena?

Pogrešno je postaviti takvu tezu. Naprosto i iza rasta plaća i iza inflacije je snažan gospodarski rast. Dosta je europskog novca upotrebljeno kako bi taj rast bio što veći. To je lokalna stvar, imamo veću potražnju i povrh toga se događa još jedna stvar oko koje se nešto može napraviti. Mi kad imamo dosta visok gospodarski rast, bilježimo proračunski deficit. Država sve poreze i doprinose još se dodatno zadužuje na tržištima, i taj novac upumpava u ekonomiju. I uz taj ekstra novac koji dolazi, dolazi i ekstra inflacija.

Vidjeli smo usporedbu rasta plaća u javnom i privatnom sektoru. Dakle 70 naprema 55 posto. Jesu li to precizni podaci?

Da, to su točni podaci izvučeni sa službenih izvora. Ne znamo točno, kada govorimo o javnom sektoru, jesu li to baš sve ustanove u državnom vlasništvu, ali znamo sektor. U obrazovanju i zdravstvu ima i privatnih subjekata, a to je dobar pokazatelj onoga što se doista događa u javnom sektoru, koji se financira iz proračuna. 

Je li prirodno da je bolji poslodavac država od privatnika?

Pitanje je što je to dobar ili bolji poslodavac. Država po svojoj definiciji mora biti dobar poslodavac u smislu pristojnih uvjeta i plaća. Nije dobro ako država vodi politiku plaća tako da ona prva diktira tempo porasta plaća, što se sad događa. Očito smo imali situaciju prije dosta godina kada su plaće u javnom sektoru zaostajale za privatnim i javni sektor više nije bio atraktivan. Imali smo situacije negativne selekcije i manjeg interesa. Problem se pokušavao riješiti i s reformom koeficijenata, plaće, no čini se da smo imali prejaki utjecaj. Međugodišnja stopa rasta je bila i 40 posto. 

INFLACIJA ČISTI DŽEPOVE /

'Hrvatima se ne piše dobro', među najgorima smo u Europi: 'Dobavljači su digli cijene...'

To je bilo zbog izbora, odnosno predizborno darivanje?

Da, je. I dogodilo se to da je država postala, u pogledu čiste plaće, jako zanimljiv poslodavac za mnoge. 

Ono što nas svrstava među rekordere je i to što država izdvaja 13 posto BDP-a na plaće.

Dogodilo se s reformom veliki porast plaća, a Hrvatska ima velik broj zaposlenih u javnom sektoru. Pa su ukupni izdaci državnog proračuna porasli na 13 posto BDP-a. To su sad veličine... Više od Hrvatske imaju Danska i Finska, Island, Norveška. 

Mi smo Skandinavija?

Mi smo Skandinavija po izdacima. Ali, usluge koje te države pružaju, njihov javni sektor nije usporediv s Hrvatskom. Mi imamo veće izdatke nego Švedska, Francuska, Belgija... To su države s jakom tradicijom snažne državne uprave. Hrvatska se očito nalazi u društvu kojem ne pripada. Možda je to razlog zašto se vidjelo, i zbog velikih izdataka, pa se prikočilo ove godine. Vidimo da neće biti nekog značajnijeg rasta plaća u javnom sektoru. 

Privatni sektor nije mogao pratiti povišice kakve su bile u državi?

On je malo zaostajao za javnim sektorom, ali 2025. je rast bio tu negdje. Čak je privatni sektor imao nešto viši rast plaća. To se sad ustabililo. Ukupno gledajući u prosjeku, Hrvatski je zadnjih godina imala jedan od najvećih rasta plaća u Europi. U zadnje četiri godine, Hrvatska spada među četiri-pet zemalja s najvećim rastom plaća, bez obzira na inflaciju. Hrvatska je u skupini istočnoeuropskih zemalja s izrazitim rastom plaća.

PA DOKLE VIŠE?! /

Svugdje jeftinije nego kod nas, a svi imaju veće plaće! Pogledajte cijene na Euru u Sloveniji

U vrhu smo i po porastu cijena hrane. Bi li pomoglo smanjivanje PDV-a na hranu? Često se koristi argument - kad se smanjilo, cijene nisu pale. Je li to dobar argument?

Imamo dvije stvari. Jedna je razina cijena, koja doista u Hrvatskoj pokazuje da je među većina u Europi. Tu bi PDV mogao pomoći, kod nas je stopa opća od 25 posto. No, relativno malo proizvoda u Hrvatskoj ima nižu stopu PDV-a, primjerice jogurt, burek, parizer, salame kao neki dio radničke prehrane. Svi proizvodi imaju stopu od 25 posto. Nijedan nije na stopi od 5 posto. Pomoglo bi. A što se tiče argumenta da se cijene neće smanjiti - možda se neće smanjiti, ali neće ni rasti. Ako vjerujemo u ekonomiju i konkurenciju, a u cijeni hrane imamo konkurenciju, to će se ne odmah, ali nakon godinu-dvije sigurno osjetiti. 

Bi li onda bilo mudrije dati niži PDV na hranu nego ove druge intervencije - ograničavanje cijena?

To bi prvo imalo veći utjecaj jer bi obuhvatilo više proizvoda. Ovdje imamo ograničen broj proizvoda i mislim da je gotovo nikakav utjecaj na inflaciju. Kod većine tih proizvoda je cijena tržišna ispod garantirane odnosno regulirane. Tržište će svoje odraditi. U normalnim ekonomskim situacijama, ne vidim razlog za ograničavanje cijena. 

Izračunali smo da su cijene usluga u 4 godina porasle 32 posto. Koje je objašnjenje za taj visok rast?

Pa dva su. Jedno je manjak ljudi da radi te usluge. Ljudski rad čini najveći dio cijene same usluge. Drugi dio su plaće. Imali smo rast plaća. I ako obućare, keramičare ili frizeri ima veću plaću, to se mora osjetiti na većoj cijeni usluge. To ide jedno s drugim. Bitno je samo da rast prihoda, plaća i mirovina, bude veći od rasta inflacije. Ovo što se događa u Hrvatskoj je konvergencija. A inflacije je jedan trošak koji uz to imamo.  

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!