Uvjerili smo se i vlastitim očima. To je glavom, bradom i šajkačom Dragoljub Draža Mihailović, čiča Draža kako ga zovu, koji je u srcu Beograda dobio svoj spomenik i muzej.
Nisu nam dopustili snimati unutra, ali i nema se bogzna što za vidjeti, tek predmeti koje je četnički vođa imao kod sebe kada je uhapšen. Na mjesto gdje planiraju dovoditi učeničke ekskurzije nema ni slova o kolaboracionizmu s okupatorom ni ratnim zločinima za koje je suđen i smaknut.
Na otvaranju prošlog mjeseca bilo je mnoštvo simpatizera, odnosno četnika, a od govornika se moglo čuti i ovo:
"Nikada, nigdje, ni po koju cijenu pod njegovom komandom nije bilo suradnje s okupatorom", govorio je Matija Bećković, akademik i književnik.
Koliko je takva izjava daleko od istine dovoljno je pitati jednog od uglednih beogradskih povjesničara ne-revizionista.
"Draža Mihailović je bio na čelu jednog pokreta koji je počinio strašne zločine protiv civila u cijeloj Jugoslaviji, prvenstveno protiv muslimana protiv Hrvata i protiv Srba ovdje u Srbiji i čovjek koji bio na čelu pokreta tko je bio najveći srpski kolaboracionistički pokret u cijeloj Jugoslaviji. I to su dva razloga zbog čega ne bi trebalo da apsolutno da ima nikakav spomenik, nikakav muzej", rekao je povjesničar Milovan Pisarri.
Niti bi trebalo četnički pokret uopće stavljati u istu rečenicu s antifašistima i partizanima. A potonjih danas kao da se sramimo, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, iako smo na groblju oslobodioca Beograda.
"Apsolutno, sve se zaboravlja, ali ono što je najgore jest da se upravo na te oslobodioce gleda kao na zločince i upravo je to jezgro novog narativa. Četnici su oslobodioci, četnici su antifašisti, a partizani su zločinci", dodao je Pisarri.
Ništa bolje nije ni s pogledima u noviju prošlost. Nedavno istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava ustanovilo je da gotovo petina mladih Srba na operacije Bljesak i Oluju gleda kao najgore zločine u ratovima devedesetih. Za njih 12 % najgori je zločin NATO bombardiranje Srbije, za 8% to je ubijanje civila bilo koje nacionalnosti za tek 4,7 % to je zločin u Srebrenici, a njih samo 1,2 % kao najgori zločin vidi zločin u Vukovaru. Za programsku direktoricu Inicijative, istraživanje je samo potvrda koliko aktualna politika utječe na sve sfere društva, čemu je potvrda i otvaranje muzeja Draži Mihailoviću.
"Kada mi govorimo o zločinima 90-ih, pa koliko puta smo čuli da oni koji su počinili zločine se pozivaju na neke zločine od ranije kao opravdanje, a nijedan zločin ne može opravdati drugi zločin, to nisu stvari koje se tako potiru. Mislim, ne igramo se karata, to su ljudski životi, to su ozbiljne stvari", rekla je Sofija Todorović, programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije.
Pa onda i ne čudi da su u jednom trenutku mural u središtu Beograda imali ratni zločinac iz 90ih Ratko Mladić, i četnički vođa iz 40-ih.
Nakon svibanjskog pokolja u osnovnoj školi Vladislava Ribnikara ovdje u Beogradu dogodila se barem jedna dobra stvar mural Ratku Mladiću je izbrisan i nije više nikad vraćen, za razliku od nebrojenih puta prije toga, Draži Mihailoviću su zabijeljene oči. No, za suočavanje za vlastitom tamnom prošlošću, Srbiji će trebati puno više od murala koji nikada ovdje nisu trebali ni stajati.
