Roditelji učenika ubijenih u masovnoj pucnjavi 3. svibnja u beogradskoj osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" prosvjedovali su u srijedu ispred škole te ispred zgrade srbijanske vlade zahtijevajući reakciju institucija na njihovu inicijativu da škola postane memorijalni centar.
Ideja je proizišla iz tragedije, nezapamćene u Srbiji, kada je 3. svibnja 13-godišnji učenik iz očevog pištolja ubio devetero školskih kolega i radnika osiguranja, a ranio šest đaka i nastavnicu. Dan kasnije uslijedilo je masovno ubojstvo u dva sela nadomak Beograda, u kojem je ubijeno osam, a ranjeno 14 mladih osoba, a te dvije tragedije pokrenule su val građanskih prosvjeda "Srbija protiv nasilja".
Vlast je optužila sudionike tih prosvjeda, na koje je pozvala proeuropska oporba, da "lešinare tragedijom".
Roditelji ubijene djece okupili su se danas ispred škole simbolično u 8:40, u vrijeme kad je počela pucnjava 3. svibnja, a potom su sa skupinom građana i javnih ličnosti koje podržavaju njihov zahtjev u prosvjednom mimohodu došli pred zgradu vlade i nalijepili ceduljice s natpisom "3. svibnja i dalje traje".
Ninela Radičević, majka jedne od ubijenih djevojčica, poručila je da zgrada u kojoj je ubijeno deset osoba više ne može biti škola, jer je mjesto zločina.
"Ne razumijem potrebu da gurnemo sve pod tepih i da se pravimo da 3. svibnja nije ni bilo, i tako nastavimo kao da se ništa nije dogodilo. Čini mi se da se ide ka tome i to je ono što nas najviše boli", rekla je Radičević.
Ona je sugerirala da bi stručnjaci koji se bave tom temom trebali reći kako Memorijalni centar treba izgledati, a od države je zatražila "da se jasno očituje".
"Misli li država da ovdje ne treba biti memorijalni centar? Neka kaže to, ali reakcija je neophodna", poručila je majka ubijene djevojčice.
Među javnim ličnostima koje podupiru ideju roditelja da se škola pretvori u memorijalni centar je i donedavna rektorica Sveučilišta u Beogradu Ivanka Popović.
Novinarima je rekla da je memorijalni centar "neophodan" kako društvo ne bi zaboravilo stravičnu tragediju.
Popović inzistira na tome da poslije jedne takve "užasne opomene" društvo ne smije dopustiti "da nasilje postane osnovni način komunikacije".
"Čuvanje uspomena na stradale je jedan od načina kako se možemo boriti da se to u budućnosti ne dogodi", rekla je Popović za Radio Slobodna Europa.
