niža otkupna cijena /

Žetva suncokreta u Baranji. U podne na 35 stupnjeva: Ali godina je bila loša. I suncokreti i proizvođači pognute glave

Počela je žetva suncokreta. Kiše i oluje nisu išle na ruku ratarima. Pa je niža otkupna cijena suncokreta, a ratari kažu - ovu bi godinu trebalo što prije zaboraviti. Razlog je otkupna cijena suncokreta. Prošle je godine bila oko 600, a ove je 320 eura po toni

23.8.2023.
9:56
VOYO logo

Žetva suncokreta u Baranji. U podne na 35 Celzijevih stupnjeva. Sunčano i toplo vrijeme – idealno za suncokret. Gdje nije bilo obilnih kiša i olujnih udara vjetra i prinosi će biti visoki. Na Atilinim njivama bilo je svega pa će prinos biti oko 3 tone po hektaru. Ispod očekivanog.

"Evo gledajte koliko ima tu polomljenog, ovaj, očito i bolest i vremenske neprilike", kaže poljoprivrednik iz Karanca Atila Sabo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ratarima u Baranji vrijeme nije išlo na ruku.

"Loša je bila godina jer je bilo i leda i lošeg vremena, previše kiše, bolesti, što nije godilo nikako suncokretu", govori poljoprivrednik iz Karanca Ferenc Dobsai.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
očekuje se dobar urod /

Slavonski ratari su na poljima, žetva je počela. Pšenice će biti dovoljno, no ne zna se njena otkupna cijena

Image
očekuje se dobar urod /

Slavonski ratari su na poljima, žetva je počela. Pšenice će biti dovoljno, no ne zna se njena otkupna cijena

I proizvođači suncokreta mogli bi poput njega imati ove godine pognute glave jer čak ako ostvare i dobar prinos – to im neće značiti i dobru zaradu. Razlog je - otkupna cijena suncokreta. Prošle je godine bila oko 600, a ove je 320 eura po toni.

"Cijena je doista katastrofa, 40 i više posto niža nego što je to bila prošle godine, skupo se išlo u proljetnu sjetvu i oni koji će imati izuzetno dobre rezultate mogu računati na nekakvu ravnu nulu", kaže član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.

U godini kada je poskupjelo gotovo sve.

"Sve je poskupilo, tu smo se nadali da će doći do i do korekcije cijena na više – nažalost ovaj ne na više nego na manje i to dosta, ovaj 40 posto jeftinije prodamo naše robe to baš nije sjajno", govori Sabo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao ni osjećaj ratara nakon žetve.

"Ne možemo utjecati ni na vrijeme, ni na cijene, mi dajemo uvijek maksimalno od sebe, uvijek mi dobijemo najmanje", kaže Dobsai.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, obitelj Sabo ratarstvom se bavi više od pola stoljeća i vjeruje da će se baviti i dalje.

"Rimljani kažu jeli in spe, u nadi nam je ovaj šansa pa vidjet ćemo kako će to ispasti", govori Sabo.

Atila pamti bolje i lošije godine, a za ovu kaže da ju je najbolje izgurati i što prije zaboraviti.

POGLEDAJTE VIDEO: Žetva je završila. Poljoprivrednik za Danas: 'Pšenica je ove godine čista dubioza'

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo