Više ih je nego ikada prije u povijesti, bogatstvo milijardera raste tri puta brže nego ranije i sve se više uključuju u politiku. Istodobno, jednoj od četiri osobe u svijetu – prijeti glad. Pokazuje to najnovije istraživanje Oxfama, koje se bavi rastućim jazom između bogatih i siromašnih. Dok osmeročlana obitelj u Kabulu preživljava na suhom kruhu i čaju, a stotine ljudi u Zagrebu čekaju pred pučkom kuhinjom, na istom tom svijetu ima, prvi puta u povijesti, više od tri tisuće milijardera, koji bogatiji postaju sve brže.

"Prošle godine svojoj su imovini dodali 2,5 bilijuna dolara, što je tri puta brže nego prethodnih godina. A radi konteksta, tih 2,5 bilijuna dolara moglo bi iskorijeniti siromaštvo čak 26 puta", objasnio je Amibath Behar, izvršni direktor organizacije Oxfam International.

Najbogatiji među njima je Elon Musk - s procijenjenim bogatstvom od 771,5 milijardi dolara - gotovo je tri puta imućniji od drugoplasiranog - Larryja Pagea. Odmah iza je i Sergey Brin - s 246 milijardi dolara. Veći broj milijardera s bogatstvom koje se akumulira brže no ikad, istaživanje povezuje s dolaskom milijardera, 582. najbogatijeg čovjeka svijeta u Ovalni ured.

'KAO DON CORLEONE' /

Stručnjak usporedio Trumpa s mafijašem: 'Nepredvidivost zajedno s ucjenama i zastrašivanjem'

'Predvodimo svijet'

"Ovo vodi našu zemlju na novu razinu. Predvodimo svijet. Predvodimo Kinu, ali predvodimo cijeli svijet s velikom razlikom. I to predvodimo zahvaljujući ljudima za ovim stolom. Sve što ja mogu učiniti je provesti odluke i učiniti vam stvari puno lakšima. I to ću raditi, sto posto", objasnio je Donald Trump. 

Kako je objašnjeno u izvješću - Trump je snizio poreze, zaštitio multinacionalne kompanije od međunarodnih pritisaka i olabavio kontrolu nad monopolima. Zabrinjavajući je i podatak da je četiri tisuće puta izglednije da najbogatiji - za razliku od onih puno skromnijih primanja - zauzeti političke pozicije.

"Kupuju izbore, kupuju medijske kuće, i ono što na kraju vidite je uspon oligarhija. Dakle, tih nekoliko milijardera kontrolira politiku, odluke i narative", dodaje Behar. Da bi se jaz između bogatih i siromašnih smanjio - jedan od prvih koraka su veći porezi za najbogatije.

"Čim se o tome počne razgovarati na globalnoj razini oko uvođenja poreza na bogatstvo, na povećane profite, onda - iako postoji suglasje da posoji potreba za time, kada se krene u provedbu uvijek se nađe neka osnova zašto se to osporava. Možda ne na principijelnoj, ali ne na ovaj način, ne mi itd", objašnjava ekonomski analitičar Mladen Vedriš. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!