Marko je imao bliski susret s čoporom predatora: 'Nisam mogao vjerovati!'
Nakon što je lani Europska komisija članicama dopustila mogućnost da samostalno odluče hoće li vukove ostaviti u kategoriji strogo zaštićenih životinja ili stupanj zaštite spustiti, Hrvatska priprema donošenje novog Plana upravljanja vukom
Nakon što je lani Europska komisija članicama dopustila mogućnost da samostalno odluče hoće li vukove ostaviti u kategoriji strogo zaštićenih životinja ili stupanj zaštite spustiti, Hrvatska priprema donošenje novog Plana upravljanja vukom.
Stigle su i nove procjene brojnosti vučje populacije za koju i lovci i stočari smatraju da je i dalje daleko veća.
Nekada je iskusni stočar iz Lišana Ostrovičkih imao 200 koza i 750 ovaca, a sad je ostao na samo stotinu ovaca. Učestale štete od vukova su ga obeshrabrile. "Ima sam u godini dana, u dva navrata, jedno stotinu komada da mi je zadavija. Sto komada!", kaže Marko Mamić.
Od lani svaka članica EU može odlučiti pojedinačno o stupnju zaštite vukova, a u Hrvatskoj je do 22. siječnja na savjetovanju novi Plan o gospodarenju vukom.
Prema posljednjim informacijama Ministarstva zaštite okoliša u Hrvatskoj ima 43 čopora s prosječno pet jedinki vukova. No i stočari i lovci su suglasni, vukova ima daleko više.
Marko je nepovjerljiv prema toj brojci jer je i prije nepuna dva mjeseca imao bliski susret s većim čoporom. "Sedam vukova! To ja nisam moga virovat u svom životu. Vidija sam po tri-četiri, ali sedam komada... I da to upadne u čopor ovaca, što bi to napravilo", zaključuje stočar.
Odstrel na pomolu
Vuk nije lovna vrsta divljači i njegov odstrel ni u budućnosti neće biti prepušten lovcima na volju, ali će se dopustiti uklanjanje problematičnih ili prekomjernih jedinki što zakon dopušta i sada.
"Najvjerojatnije da će se propisati akcijskim planom, akcijski plan će odrediti broj jedinki na kojima će se izvršiti odstrel. To će najvjerojatnije biti pod ingerencijom Ministarstva zaštite okoliša koje će spuštati po rješenjima lovovlaštenicima ili ko već dobije odstrijelne kvote", kaže Roko Pavić, tajnik Lovačkog saveza Zadarske županije.
Kada ne bude pod strogom zaštitom, stočari se boje i da će im se smanjiti ionako nedostatne odštete. "Drugačiji je način financiranja kada su strogo zaštićene životinje od zaštićenih životinja, drugačija je procjena, naknadni cjenik", smatra Tajana Radić, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju HPK, i dodaje: "Neki proizvođači predlažu da je važno korigirati i odštetni cjenik na koji način se štete procjenjuju i iznosi koji se daju osobito ekološkim proizvođačima."
Stručnjaci koji su radili na prebrojavanju vučje populacije smatraju da u dalmatinskom zaleđu, odakle dolazi najviše prigovora, vuk još uvijek zahtjeva strogu zaštitu.
"Mi smo dali u savjetovanje nacrt koji podrazumijeva i daljnju strogu zaštitu, za raspravu je i raspravljamo s drugim dionicima. Povećali smo potpore za stočare, naravno uz određene kriterije i uvjete kako bi šteta koja im se nanosi s jedne strane najprije bila prevenirana, a s druge strane ako se dogodi da bi im financijska konstrukcija bila nešto i pogodnija", pojašnjava ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković (HDZ) što za dalmatinske stočare u konačnici znači da se neće promijeniti gotovo ništa.
Bez obzira kolika je populacija ovog predatora, i lovci i stočari napominju da će na proljeće doći na svijet i par stotina novih mladunaca.