Od jakog sunca i kupanja brzo se ogladni pa rijetki na plažu odlaze praznih ruku ili se barem odluče nečim počastiti.
"Lubenice, šljiva i grožđa. Danas smo odlučili i da na plaži pojedemo pizzu", kaže Salih iz Rijeke.
"Kupimo si krafnicu, pojedemo sladoled", kaže Jelena.
"Čevapćiće, vratine malo, kobasice i tako. - Koliko vam ta hrana stoji vani? - Pa jedno sat, sat i pol, ali držimo u ledu", kaže Zvonimir iz Zagreba.
Oni koji sa sobom nemaju ni led, ni hladnjak pa ni termo vrećicu mogli bi zbog toga požaliti. Kada sunce uprži, hrana može postati - otrov. Visoke temperature pogoduju razvoju bakterija odnosno, ubrzanom kvarenju hrane. Brojne akcije na proizvode pred istekom roka trajanja, kao i ponude 3 za 2, zapravo su samo načini kako se te hrane što prije riješiti.
"Topimo se i mi, a di neće i roba. Sve moramo rješavati odmah nema ostajanja za sutra", kaže Ivanka Božiković, prodavačica na tržnici.
"Kaj da vam rečem, dala sam svinjama to kaj nije za pojesti, skisa se i kaj morem s tim", kaže druga prodavačica, gospođa Dragica.
"Skuhal sam čušpajz ili nešto i nisam odmah pospremio kad se ohladilo. Pogriješio sam jednom i nikad više", govori Mladen iz Zagreba.
Trovanje hranom nastaje unutar jednog do 36 sati od konzumacije, a karakteriziraju ga izrazito neugodni simptomi.
"Mučnina u želucu, grčevi blaži, osjećate u trbuhu u crijevima kao nekakvo pretakanje, povraćanje, proljev, temperatura viša ili blaža", pojašnjava Silvija Totar, liječnica Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Ljeti je posebno preporučeno jesti što više voća i povrća, a upravo se na njima kvarenje najlakše i uoči. Pa su rjeđe uzročnikom zdravstvenih tegoba. S druge strane, veću pažnju treba obratiti na meso s naglaskom na perad, jaja i proizvode koji ih sadrže. Isto tako nepasterizirane mliječne proizvode te ribu i morske plodove.
"Pileća prsa, bez obzira što sam svježe kupila, već dan kasnije mi je miris bio malo, nije baš tako svjež", kaže Nada iz Zagreba.
"Sladolede, kremaste kolače to uopće ne jedem, mogu preživjeti i bez toga", govori Branka iz Zagreba.
Okus, boja i miris glavni su putokazi, ali kod, primjerice, mesa, bakterijska aktivnost teže se primijeti. Dobro je zato birati vrstu mesa s dužim rokom trajanja. Preventirati je važno i kod jaja.
"Svinjetina, junetina, teletina imaju svakako duži rok trajanja. Junetina do recimo sedam, osam dana, svinjetina šest, a piletina jedva četiri", kaže mesar Ivica Zubac.
"Često ljudi koriste isto posuđe, što nipošto ne smiju. Nekom inercijom sve stave zdjelu gdje je bilo sirovo meso. Kod jaja kad ga se razbije treba ga odvojiti od ostalih i dodatno provjeriti", savjetuje nutricionist Nenad Bratković.
Kada je riječ o pripremi i konzumaciji - tri su zlatna pravila.
"Koristiti unutar dva sata, svježe pripremljeno, dobro termički tretirano", savjetuje nutricionist Bratković.
Jednako tako postoje i upozorenja koja se ne smiju ignorirati. Hrana se ne smije podgrijavati kao ni dvaputa zamrzavati. Ako je temperatura iznad 32 stupnja, nikako ne smije stajati na otvorenom duže od 30 minuta.
To se vrijeme smanjuje na 10 minuta ako se hrana nalazi u, primjerice, užarenom automobilu. Ono što su građani sami naučili - koliko je važno dobro planirati.
"Već dugo vodim računa da ne radim previše toga i da se sve isti dan pojede", govori Branka iz Zagreba.
Suhomesnati, ali i konzervirani proizvodi nešto su sigurniji i to zbog svog sastava u kojem su i brojni začini. Oni imaju mikrobnu aktivnost pa ih je preporučljivo što više koristiti tijekom ljetnih mjeseci.
"Ljute papričice, harisse, kurkuma, češnjak kod nas imaju blagu antibakterijsku funkciju, koriste te sumporne spojeve za dezinfekciju", pojašnjava Bratković.
Ali nekada ni sve ove preporuke i savjeti nisu dovoljni da se spriječi trovanje. Kada do njega dođe, pomoći si možemo i sami, a najvažnije je spriječiti dehidraciju.
"Nećemo uzeti čašu normalnu iz koje pijemo vodu nego jedan gutljaj pa malo odmoriti. Skuhati si čaj, ali ne kamilicu sa šećerom što svi rade jer time nadražujemo crijeva. Dobar je jako i medicinski ugljen on jako pomaže, kaže Silvija Totar, liječnica Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Alarm za uzbunu pali se u slučaju da ni nakon tri dana tegobe ne prestaju. Tada je nužno potražiti liječnički pomoć jer opasnih uzročnika je puno, a ako se ne utvrde na vrijeme posljedice mogu biti dugotrajne.
