Bilo je to davne 1993., kada se Mirjana Božić, zvana Beba prvi put upisala na listu čekanja za zagrebački Dom za starije i nemoćne Centar u Zagrebu. Uskoro će napuniti 89 godina, a u Klaićevu se doselila prije mjesec dana.
„To je mirovni dom, to je mir. I sad sam ja došla da tražim mir. I bit će ono što Bebica želi, a to je to“, kroz smijeh nam govori štićenica doma Mirjana Božić.
Novopridošle stanare poput Bebe kroz dom može provesti Jelena Zvonarek, jer u domu živi već tri godine.
„Plaćam oko 500 eura, toliko plaćamo svi. Sada ovisi kakve tko ime potrebe, a mirovina mi je dovoljna da sve to pokrijem“, objašnjava štićenica doma Jelena Zvonarek.
Domovi za starije, poznato je, već su dugo vremena - pravi luksuz. Poslali smo upite svim županijama – osnivačima i analizirali prosječna poskupljenja. Negdje su nam županije same ustupile podatke o prosječnom rastu cijena za sve ustanove u njihovim nadležnostima, neovisno o vrsti njege koje pružaju, veličini sobe i lokaciji doma. Dio odgovora se odnosio na prosječna poskupljenja u različitim domovima, pa smo takve podatke objedinili na način da smo sami izračunali prosjek ili stavili raspon podizanja cijena.
Koliko košta dom za starije danas?
Najveća poskupljenja su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, između 29 % i 51 %. Slijedi Splitsko-dalmatinska, od 5 do 50% i Požeško-slavonska s 49%. Povećanja u Koprivničko-križevačkoj iznose 31. Vukovarsko-srijemska je u dva navrata ove godine, ukupno, poskupjela domove za oko 29%. U prvom valu, od veljače ove godine, u domovima u Vinkovcima i Vukovaru povisili su cijene za 10%, pa ponovno u srpnju za 15%. Dom za starije i nemoćne osobe Ilok povisio je cijenu usluge smještaja u prosjeku za 13,88% u veljači i za 17,86% u rujnu. Varaždinska županija je povećala cijene za 29%, dok Osječko-baranjska i Šibensko-kninska imaju između 20 % i 25 % više cijene. Kod Međimurske je to 20 %, Zadarske 16 %, a Istarska i Brodsko-posavska – 15 %. Tri županije (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Virovitičko-podravska) nemaju domove u svojoj nadležnosti, a u njih pet (Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj) i već spomenutom Zagrebu, poskupljenja nije bilo.
'Ostane mi nešto sitno od mirovine'
„Mi u gradu Zagrebu nismo podizali cijene domova za starije od lipnja 2018. Nekako vidimo to kao načelo solidarnosti i tako vidimo socijalnu pravednost“, ističe pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu grada Zagreba Lora Vidović.
U razgovoru s stanarkama Doma za starije u Varaždinu pitamo kako ova poskupljenja na njih utječu i ostane li im što od mirovine.
„Meni je dosta moja mirovina. Još malo ostane. Ali kada ne bude, računam na svoju djecu“, odgovara štićenica Doma za starije u Varaždinu Antonija Božić, dok njezina kolegica Magdalena Brajša odgovara: „Ja sam u garsonijeri, jednokrevetnoj garsonijeri i to je nešto skuplje. 720 i još nešto sitno… Meni ostane još nešto sitno od moje mirovine“.
Razlozi poskupljenja u svim županijama su slični: rasle su plaće zaposlenicima, cijene energenata, hrane. Iz županija objašnjavaju da su zbog toga bili primorani povećati sufinanciranje domova. Iz Varaždina traže veću pomoć države.
„Jer tu smo mi na samom dnu ljestvice, dobivamo 135 eura po korisniku, dok neki drugi dom slične veličine dobiva duplo više“, ističe ravnatelj Doma za starije u Varaždinu Alen Runac.
Kako doznajemo iz resornog ministarstva - promjena bi trebala uskoro i stići.
„Radi se analiza u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Na temelju te analize i procjene i broja korisnika i razvijenosti županije će se vidjeti na koji način se mogu i da li se mogu osigurati neka sredstva za decentralizirane funkcije jer nam je cilj da poboljšamo kvalitetu najstarijih građana“, zaključuje ravnateljica Zavoda za socijalni rad, Ministarstvo socijalne politike Tatjana Katkić Stanić.
Dobra je vijest da barem do kraja godine, a po našoj procjeni sigurno i do lokalnih izbora, većina županija ne planira nova poskupljenja. Jedino su iz Karlovačke županije potvrdili da tu opciju razmatraju, a iz Zadarske se, citiramo, nadaju da za tim neće biti potrebe.
