U Hrvatskoj s astmom živi čak 200 tisuća osoba. Globalno je to jedna od najčešćih dišnih bolesti. U Povodu Svjetskog dana astme u Zagrebu je održana zdravstvena kampanja s ciljem edukacije i promicanja zdravlja pluća.
Svake godine u Hrvatskoj se s dijagnozom astme suoči 12 tisuća ljudi. Riječ je o kroničnoj bolesti što znači da je prisutna tijekom cijelog života, a ne bira ni dob ni spol. "Od djetinstva imam astmu znači od treće godine i na početku mi je bilo puno teže, ali recimo u pubertetu kako sam krenuo na sport i sve to dosta sam se othrvao od toga i sad nemam takve napadaje kao mali sam imao puno jače", govori Goran iz Đakova koji je došao podržati akciju.
Međutim, polovina oboljelih teže kontrolira svoje zdravstveno stanje što drastično utječe na kvalitetu života. Upravo to, dogodilo se, predsjednici jedine udruge oboljelih od te bolesti Udah života, Ljubici Brač: "Ja sam mislila da ja imam problema sa srcem i sve dok 2006. nisam dobila prvi asmatični napad. Od tada su počele moje muke i ja sam imala velikih problema, često sam završavala na hitnoj i nisam bila radno sposobna."
Prva je u Hrvatskoj primila biološku terapiju koja se primjenjuje injekcijama jednom do dva puta mjesečno. Unatoč sad već brojnim terapijama, godišnje od astme u svijetu umre 450 tisuća ljudi. Otežano disanje, kašalj, sluz u dišnim putevima - samo su neki od simptoma, a napadaji se mogu spriječiti ako se njihovi uzroci otkriju na vrijeme.
"Naše sestre ovdje rade svim zainteresiranim prolaznicima spirometrije i alergološka testiranja na inhalatorne alergene, to su inače dvije najznačajnije dijagnostičke metode u dijagnostici astme", kaže Andrea Vukić Dugac, specijalistica pulmologije u Klinici za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.
Alergijska astma jedna od najčešćih. Tu je i niz drugih okidača, među njima i kvaliteta zraka koja je u dijelovima Hrvatske donedavno bila vrlo loša.
"Samo zagađenje zraka povećava onda i utjecaj ovih alergena, peludi koji onda dodatno pogoršavaju samu kontrolu bolesti. I ono što je jako važno, a nažalost jako rašireno u našoj populaciji, a to je pušenje koje je jako štetno", upozorava pulmologinja, Gordana Pavliša. Jedan od najvažnijih ciljeva Globalne inicijative za astmu je borba protiv nejednakosti koja je i dalje prisutna tvrdi Ivana Rubil, tajnica udruge Udah života.
"Naše društvo je nažalost stigmatizirano prema oboljelima i još uvijek se nekako čudno gleda na čovjeka koji će u javnosti uzeti svoju inhalatornu terapiju, običnu pumpicu što ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu, ali će ga se svejedno čudno pogledati", kaže Ribil.
Podizanje svijesti prvi je korak, a stručnjaci naglašavaju da je ipak riječ o bolesti uz koju je i dalje moguće živjeti punim plućima.