Davor iz Splita najbolje opisao vrućine kakve ne pamtimo: 'Ne podnosim, nego trpin!'

Ljeto posljednjih godina više nije samo godišnje doba, nego i ozbiljan izazov.

Na zagrebačkom Dolcu prodavači kažu da ne pamte ovakve vrućine. Voće i povrće doslovno se "kuha" na temperaturama višim od 40 stupnjeva. 

"Mora se malo pošpricati da bude malo svježije", rekla nam je Cvita

Na pitanje koliko puta dnevno prska povrće, jedna prodavačica odgovara: "Otprilike nekoliko puta."

Ljetni dani postali su test izdržljivosti i za poljoprivrednike. Povrće dozrijeva mjesecima ranije nego prije.

"Paradajza već ima, krastavce već imamo dva mjeseca, takoreći. Sve se okrenulo", kaže nam Renata iz Zagreba.

Kafići troše led u 'šleperima'

Klimatske promjene mijenjaju i navike gostiju u ugostiteljskim objektima.

"Ovih zadnjih tjedan dana stvarno je nepodnošljivo vruće. Ovo nije rad u smjeni, ovo nije normalan radni dan, ovo je rad u sauni. Gosti radije biraju klimatizirani prostor nego da sjede na terasi, iako imamo prskalice", kaže zagrebački ugostitelj Marko.

Promijenile su se i narudžbe, umjesto obične poje se ledena kava, osvježavajući napici. 

"Led ide u šleperima. Nema tog ledomata koji može proizvesti toliko leda koliko ga se traži", govori Marko.

Visoke temperature ne popuštaju ni nakon zalaska sunca. 

"Krenule su nam i ove tropske noći. Ne podnosim ih, nego trpim", govori nam Davor iz Splita.

"Prevruće je. Čovjek se znoji, treba ventilator i sve moguće", dodaje i Albert.

Rekordna potrošnja električne energije

Velika potražnja za ventilatorima i klima-uređajima zabilježena je još početkom lipnja, a njihovo intenzivno korištenje vidi se i u potrošnji električne energije.

Prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), najveće opterećenje elektroenergetske mreže je između 12 i 15 sati te od 20 do 22 sata. Za večernji vrhunac očekuje se maksimalna satna potrošnja od 2943 megavatsata.

To je ipak oko 20 posto manje od nekadašnjih ljetnih rekorda zahvaljujući većem broju kućnih solarnih elektrana koje rasterećuju mrežu.

Najtopliji kraj lipnja u povijesti mjerenja

Prema podacima DHMZ-a, riječ je o najtoplijem kraju lipnja otkako postoje meteorološka mjerenja u Hrvatskoj.

U proteklih tjedan dana najviše dnevne temperature izmjerene su u Senju, gdje je bilo 39 stupnjeva, te u Osijeku s više od 37 stupnjeva.

Ni noći nisu donosile osvježenje. U Senju je izmjereno čak 29 stupnjeva tijekom noći, dok se u Zagrebu temperatura nije spuštala ispod 23 stupnja.

Mijenjaju se pravila rada

S visokim temperaturama bore se i druge europske zemlje.

Italija, Belgija, Francuska i Njemačka već su uvele promjene radnog vremena za poslove na otvorenom i na gradilištima, a slične promjene najavljuju se i u Hrvatskoj.

"Možemo najaviti da ćemo ići u izmjene Zakona o zaštiti na radu tijekom 2027. godine. Bit će i niz podzakonskih akata i pravilnika koje će Ministarstvo mijenjati, sve kako bismo osigurali bolju zaštitu na radu jer nam je zdravlje radnika iznimno važno", rekao je državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš.

Poslodavcima se preporučuje uvođenje rada u parovima, češće i kraće stanke te organiziranje fizički najzahtjevnijih poslova izvan razdoblja između 11 i 16 sati.

Sve više zdravstvenih tegoba

Posljedice dugotrajnih vrućina osjećaju i zdravstvene službe.

"Najčešće se radi o sinkopama. Ljudi se zbog vrućine i toplinske iscrpljenosti jako znoje, pozli im, hvata ih nesvjestica, a na kraju se i sruše ili čak izgube svijest", upozorava Silvija Totar, voditeljica smjene u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba.

Unatoč brojnim upozorenjima stručnjaka, mnogi ih se i dalje ne pridržavaju.

Dok Europa obara temperaturne rekorde, građani na moru i na kopnu traže bilo kakvo osvježenje. Kada temperature prijeđu 40 stupnjeva, sredstvo se više ne bira.