Rekordan broj prijava za smještaj u studentskim domovima - od Splita, preko Rijeke i Osijeka, pa do Zagreba. Tko su sretnici koji su ga dobili, Zagreb objavljuje sutra. A nakon toga, studentska potraga za stanovima s ostalim građanima. Za više od 150 tisuća studenata uskoro kreće nova akademska godina, a potraga za stanovima odavno je krenula. Fabijan iz Samobora imao je sreće pa je u Rijeci, s cimerom, našao stan po prihvatljivoj cijeni.
"Plaćamo 200 eura svaki za stan od 45 kvadrata, kod nas je sad super situacija, ali znam puno kolega koji nemaju takvu situaciju. Meni je trebalo par godina da nađem stan gdje mi sve odgovara", kaže Fabijan Čakanić. Da bi sačuvao stan plaća ga tijekom cijele godine, čak i ljeti kad ne živi u njemu. Nada se da uskoro neće morati tražiti novi.
"Meni su čak nudili i sobu od 10-ak kvadrata za 300 eura i tu bi trebao živjeti s 5-6 cimera, dijelimo kupaonicu, i stvarno je teško naći dobar smještaj", dodaje Fabijan.
Dio riječkih studenata pokušao je smještaj pronaći u domu, ali njih 40 posto ostalo je ispod crte. Savjetnik ravnatelja Studentskog centra Rijeka Manuel Markotić kaže:
"Ove godine se na natječaj za subvencionirani smještaj u kapacitetima studentskog centra Rijeka javilo 2135 studenata, a naš ukupni kapacitet u oba naselja je 1250 kreveta, tako da je ove godine izvisilo 885 studenata", objasnio je. Probleme sa smještajem imaju i studenti na istoku zemlje. Osječki dom ove godine ima rekordan broj prijava.
"Svake godine imamo sve više prijava, u odnosu na prošlu godinu to je nekih dvjestotinjak prijava više, a jedan od glavnih razloga je nedostatak smještaja u gradu, a s druge strane izuzetno visoke cijene privatnog smještaja kod stanodavaca", objasnila je Ivana Herceg Mišković, tajnica Studentskog centra u Osijeku.
Cijene u domovina daleko su povoljnije od onih na tržištu, tako primjerice studentska soba u Osječkom domu košta od 50 do 130 eura, u Rijeci od 51 do 73 eura, od 65 do 105 eura plaćaju splitski studenti, a cijena sobe u Zagrebu kreće se od 30 do 90 eura na mjesec. Zagrebačka studentica Dora za dom se nije prijavila. Nakon dvije godine potrage konačno je uspjela pronaći stan.
Riješenje je ponudila Vlada
"Te dvije godine sam kombinirala – malo bi prespavala kod prijatelja ili bih iznajmila preko Bookinga apartman, jer drugačije nisam mogla. I onda bih tu bila dva tjedna za ispitni rok, a cijena toga bi bila jednaka tome kao i mjesečni najam stana", kaže Dora Štambuk iz Splita.
Rezultati za zagrebačke domove bit će poznati sutra, očekuje se da će smještaj tražiti 11 tisuća studenata. Za jedan krevet u domu prijavile su se dvije osobe. Rekordan broj prijava ima i splitski dom, tamo će više od 1600 studenata koji su se prijavili ostati bez kreveta. Velik je to problem u gradu u kojem je lutrija pronaći stan, pogotovo onaj iz kojeg ne izbacuju podstanare na početku turističke sezone. U gotovo cijeloj zemlji nedostaje slobodnih kreveta u domovima pa država nastavlja pomagati studentima kroz subvencije za najam - 60 eura na mjesec za više od dvije i pol tisuće studenata.
Veći gradovi postali su žrtve apartmanizacije. Zbog turističkog najma ispaštaju i studenti u Zadru gdje se razmišlja i o skraćivanju akademske godine. Situacija na tržištu svake je godine sve gora, ne samo za studente. Da su cijene najma podivljale, pokazuju i europska istraživanja. Prema Eurostatovu izvješću, najamnine su u posljednjih pet godina porasle čak 60 posto. Analitičar tržišta nekretnina Karlo Jurić kaže:
"Recimo Zagreb – prošle godine za garsonijeru cijena najma bila je od 450 do 500 eura, danas je to oko 550 ili čak 650 eura na mjesec, dok recimo za Split prošle godine garsonijera se iznajmljivala oko 550, a ove godine to je već oko 700", objašnjava.
"Ljudi si više ne mogu priuštiti stan, studenti bi voljeli da mogu – ali s obzirom na nemogućnost pronalaska stana, jer više čak nije problem ni platit nešto što je pristojno za život, ali vi danas imate šupe koje se iznajmljuju za 500 eura", Berislav Žužić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora. Oni malo bolji stanovi na tržištu, uglavnom dolaze preko agencije što znači – još veći trošak. Odlučite li se za najam stana preko agencije, 600 eura trebat će vam za prvi mjesec stanarine, isto toliko platit ćete i polog, a često agencijska provizija iznosi isto toliko, tako da vam za stan, u startu od 600 eura, treba 1800.
Dio rješenja za podstanarske probleme mogao bi se nalaziti u prvom ikad Nacionalnom planu stambene politike, kojeg građani čekaju već tri desetljeća. Plan je, između ostaloga, vratiti na tržište stanove koji zjape prazni. Prema najavama, vlasnicima koji bi svoje stanove dali u najam država bi plaćala razliku između priuštive i tržišne cijene najma. Spekulira se i o uvođenju cjelovitog poreza na sve nekretnine i godišnjem davanju od 100 do 250 eura, no u Vladi brojke ne otkrivaju. Dokument koji je, kako su govorili "pri kraju" još od prošlog proljeća svjetlo dana trebao bi ugledati do konca mjeseca.
