Cent po cent, dan po dan. Iako već 179 dana živimo s Eurom, i dalje računamo u kunama.
"Još uvijek se orijentiram na kune, stalno mislim koliko je to kuna", kaže Marija Malec iz Zagreba.
"Ne množim sa 7,5 nego s 10, pa me hvata glavobolja. Sve je skočilo, ali to je bila sudbina Italije i Francuske, ništa nismo naučili od njih", smatra Darija Damić Bohać iz Zagreba.
Od kune smo se oprostili u vrijeme najveće inflacije. Prije 10 godina, na tržnici smo za 3 eura mogli kupiti dva kilograma mrkve, danas – jedva kilogram.
"Niti plaće nisu neke, niti penzije nisu. Mi smo siromasi", smatra Božidar Spitzer iz Zagreba.
"Gladni, žedni, goli – i to je to, to je taj standard", tvrdi Mira Šehić iz Zagreba.
I zaista, Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim standardom, koji je 25 posto niži od Europskog prosjeka. Od nas su gori samo Mađari i Bugari. S druge strane, iznad prosjeka Europske unije su Luksemburg, Njemačka, Austrija.
"Kad smo ušli u Europsku uniju, bili smo na dnu. Sigurno da je ovo određeni porast, preskočili smo neke zemlje. Ne zaboravite da smo u tom razdoblju izgubili gotovo 10 posto populacije, i kad podijelite naš BDP s manjim brojem ljudi, onda je sigurno dio porasta matematički, a dio je suštinski", kaže Mladen Vedriš, ekonomski analitičar.
Prvi put od samostalnosti imamo i nikad nižu nezaposlenost, dijelom i zbog otvorenih granica.
"2013. godine smo imali preko 20 posto stopu registrirane nezaposlenosti, danas se ona kreće oko šest posto. Bilo je pola milijuna ljudi bez posla, danas imamo 100 tisuća ljudi bez posla", kaže glasnogovornik portala MojPosao, Alen Mrvac.
U 10 godina rasle su i plaće. 2013. prosjek nam je bio 732 eura, danas 1122 eura. Porast je to od 53 posto.
Nika u zagrebačkom hotelu radi godinama, rast plaće itekako je osjetila.
"Nisam nikad očekivala da će se ovoliko plaće povisiti. Meni se plaća povisila za nekih 40 posto, mislim da nitko od nas nije mogao niti sanjati da će plaće biti ovolike, ali su i dalje veliki problem cijene", kaže recepcionarka Nika Hasenohrl.
Iako u novčaniku imamo više, u vrećicama je manje – i voća, i povrća, i svega.
"Mislim da nismo mi baš bili spremni za ući, trebalo je vremena. Trebali smo ići postepeno, mislim da smo prebrzo i prenaglo napravili iskorak", smatra Ana Brkić, prodavačica na zagrebačkoj tržnici.
No, hrana je bila skupa i prije ulaska u Europsku uniju, a visoke cijene ne prate primanja.
Obitelj s dvoje djece u Hrvatskoj zarađuje nešto više od 1800 eura na mjesec, u Sloveniji gotovo duplo, Italiji više od 4000, a u Njemačkoj gotovo 6000 eura.
Posla je puno, ostaje vidjeti hoćemo li korakom u novo desetljeće članstva biti i korak bliže europskom prosjeku.
