Rekordan broj dugotrajnih bolovanja u Hrvatskoj. U prvoj polovini ove godine, svakog dana je kod kuće ostalo gotovo 40 tisuća građana. U odnosu na prošlu godinu, porast je to od gotovo 11 posto.

Najviše građana duže od mjesec dana nije bilo na poslu na području Krapine, Zagreba i Rijeke. S druge strane, manje naknada za bolovanje, prema podacima HZZO-u, isplaćuje se na dubrovačkom području. Najčešći uzrok bolovanja su problemi s mentalnim zdravljem. Tu su i onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva. Građane ovakvi podaci ne iznenađuju.

Subhija iz Zagreba nije iznenađena visokim postotkom mentalnih poteškoća kod zaposlenih. "Jako puno je demencija i stresova. Uopće me ne iznenađuje da je jako puno nervnih oboljenja, a uopće nismo tolerantni", kaže.

"Ako znamo kako je u biznis sektoru teško opstati, teško je vlasnicima, poduzetnicima pa onda oni jako pritišću svoje djelatnike, njima je onda najteže", kazao je Alojz iz Zagreba.

Liječnica obiteljske medicine Mirela Marković potvrdila je da se bilježi porast bolovanja u ovom periodu. "U ovoj ambulanti koja ima preko 2000 pacijenata bolovanja ima nešto više nego u istom periodu lani. Sad je već počeo period respiratornih akutnih infekcija pa imamo i ta kratkoročna bolovanja. Imamo nešto višu stopu bolovanja zbog Covida, gripa još nije došla, imamo svega dva izolirana slučaja", kazala je.

DULJE OD 42 DANA /

Koliko su Hrvati na dugotrajnom bolovanju? Bilježimo porast, najduže je trajalo 5.431 dan

Uzroci dugoročnih bolovanja

Dvadestak je pacijenata na dugoročnim bolovanjima, kaže Marković. "Većinom je riječ o dijagnozama poremećaja psihičkog stanja, zbog lokomotornog sustava, a sve češće su na dugim bolovanjima mladi ljudi koji imaju povišen kardiovaskularni rizik. Nažalost, imamo mlade ljude nakon preboljelog infarkta miokarda ili moždanog udara", kazala je liječnica.

Govoreći o psihičkim smetnjama kod pacijenata koji su dobili bolovanje u njezinoj ambulanti, Marković ističe da je većinom riječ o anksiozno-depresivnim poremećajima. "Imamo nažalost i ljude sa psihotičnim poremećajima, oni ne mogu ići na posao. Što se tiče onkoloških, oni također, imamo u porastu karcinom dojke."

No, bolovanja zbog ozljeda, odnosno lokomotornog sustava zadaju najveće probleme sustavu. "Ne samo da pacijent ima neku ozljedu pa nakon toga dugu rehabilitaciju. Imamo nažalost problem s listama čekanja, jer svi pacijenti nakon nekog prijeloma dosta dugo čekaju kako bolničku rehabilitaciju u toplicama, tako i na onu ambulatnu, fizikalnu terapiju.

I onda se bolovanje produžuje niti krivnjom liječnika ni pacijenta, ni bolesti, nego zbog manjka kapaciteta da sve pacijente obradi kroz fizikalnu terapiju", zaključuje.

POGLEDAJTE VIDEO: Premijer se hvali da bolje živimo nego prije devet godina, neki se baš ne bi s tim složili: