Četiri godine krvi, suza, ruševina i smrti, ali Ukrajina još stoji: Ovo su brojke koje lede krv
Za dva dana, u utorak, ruska invazija na Ukrajinu ulazi u petu godinu, a procjenjuje se da je dosada poginulo i ranjeno gotovo 2 milijuna ljudi
Četiri godine krvi, suza, ruševina i smrti.
"Više od svega čekam povratak svog sina. Nestao je u akciji prije tri godine. Ne mogu ga nigdje naći", kazala je Halina Popriadukina.
Rat koji je Vladimir Putin planirao završiti u tri dana, došao je do brojke od 1460 dana, i dalje traje.
"Odlučio sam pokrenuti specijalnu vojnu operaciju", kazao je Putin tog kobnog 24. veljače 2022. godine.
I 180.000 Rusa, druga svjetska vojna sila, krenula je u invaziju sa sjevera, juga i istoka. Jana je tada sa sinom bila u Harkivu - sada je izbjeglica u Hrvatskoj.
"Bilo je jako strašno, jer sam imala malog sina od 2,5 godine. Mi smo brzo oblačili odjeću, sjeli u auto i krenuli. Nisam znala kamo", rekla je Jana Palyha.
Očekivao se pad Kijeva
Kaos, strah i neizvjesnost. Svijet je iščekivao pad glavnog grada..
"Neki su govorili čak da je ruska agentura imala ekipu u Kijevu koja je kupovala cvijeće da dočekaju ruske tenkove", kaže Hrvoje Cvijanović, izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti koji je bio na prvoj liniji fronte nekoliko puta.
Iz Kijeva su bježale kolone civila, a dramatičan put do poljske granice prošla je i naša ekipa.
Zapad je nudio evakuaciju i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, a njegov odgovor "treba nam oružje, a ne prijevoz", postao je simbol otpora.
"Ovdje sam. Nećemo položiti oružje. Branit ćemo svoju državu", rekao je tada Zelenski.
'Ukrajina ili smrt'
Hrabrost i neviđeni otpor Ukrajinaca koji nitko nije očekivao. Profesor Cvijanović proučavao je motivaciju ukrajinskih vojnika iz prve ruke, na bojištu.
"Tamo imate te natpise Ukrajina ili smrt, oni zapravo pokazuju da nema druge opcije. Stanovništvo i vojnici svi govore mi hoćemo Europu nećemo sovjetski sustav", kaže Cvijanović.
Ratna taktika obiju strana se mijenjala. Rusi su pokrete okopnih vozila zamijenili upadima vojnika na konjima, pješice ili na motorima. Od klasičnog ratovanja do novog elektroničkog dronovima.
"Imate novo doba, ne više manevarskog ratovanja već doba transparentnog bojišta gdje vi u svakom trenutku na bojištu sve vidite", kaže Cvijanović.
Ubijeno više od milijun Rusa
Prema procjeni zapadnih obavještajnih službi, milijun i 200 tisuća Rusa je ubijeno, ranjeno ili nestalo. Nijedna velika sila nije imala toliko gubitaka od Drugog svjetskog rata.
S daleko više oružja Rusija je do sada zauzela 19,2 posto ukrajinskog teritorija, što uključuje i Krim koji je već prije držala.
Ukrajina je u ofenzivi 202. oslobodila kijevsku i dijelove harkivske regije i Herson. Od tada inicijativa je na Rusiji, posljednje dvije godine zauzela je tek jedan posto ukrajinskog teritorija. U prosjeku na dan 15 do 70 metara.
Procjenjuju se da je oko 600 tisuća ukrajinskih vojnika poginulo, ranjeno ili nestalo.
Poginulo gotovo 800 djece
Rusi ne biraju mete. Više od 15 tisuća civila je poginulo, od čega 766 djece. Ratni zločini - silovanja, masovne grobnice u Izjumu, Hersonu, Dnjipru, Buči.
Iz okupiranih mjesta odvedeno je oko 20 tisuća ukrajinske djece, bilo na posvojenje u Rusiju ili takozvani preodgoj. Tek je 2 tisuće vraćeno doma.
"Rusi su mi rekli da me majka više ne treba, i da idem u posvojiteljsku obitelj u Rusiju. Nisu mi dali ni da se oprostim od majke", rekao je Oleksandr, izbjeglica iz Mariupolja.
'Život ide dalje'
Psihički rat nastavlja se udarima na energetske objekte. Nema struje, vode, grijanja. U najhladnijoj zimi dosad Ukrajinci ipak i dalje plešu, treniraju.
"Puno je trudnica, svi otvaraju poslove jer su shvatili da nema smisla čekati kraj rata. Život ide dalje", kaže Kristina Petrovič iz Kijeva.
Redovito pomaže i hrvatska udruga Dobro Dobrim - Kijev ju je proglasio najuspješnijom nevladinom udrugom. Do sada su poslali 232 kamiona, šlepera i kombija, i uvijek ono što se najviše traži.
"Mi u ovom trenutku najveće potrebe imamo za generatorima, manji generatori od 3,5 do 12,5 kilovata, to je najkritičnije. Fokusirao se da tu pomoć prikupimo u Hrvatskoj", rekao je Radovan Žepec, dopredsjednik udruge Dobro Dobrim.
Neuspješni pregovori
Najveća želja za Ukrajince je prekid borbi. Bilo je brojnih pregovora, od prvih u Turskoj, do zadnjih u Abu Dabiju i Ženevi.
Mnogo je mirovnih planova, no svi neuspješni. Ukrajina traži sigurnosna jamstva, ulazak u NATO ili Europsku uniju. Rusija ne odustaje od teritorija, a traži i onaj koji ne može osvojiti - cijelu regiju Donbas.
"Jedan crniji scenarij je da se zamrzne sukob. To je među ostalim jedan od ciljeva Rusije", kaže profesor Cvijanović.
Davanje teritorija Rusiji za izbjeglicu Janu su nezamislivi, njezini roditelji su i dalje u okupiranoj Kahovki, gdje je i ona odrasla.
"Ondje je moja obitelj. Ondje su živjeli moje bake i djedovi, ondje su ostali. Mislim da tako ne može biti. Ja se želim vratiti u svoju kuću. Ondje sada žive ruski vojnici, to je za mene bila potresna informacija", kazala je Jana.
Trumpov odnos prema Ukrajini
Više od stanja na bojištu gleda se na Washington. Trumpov odnos prema Ukrajini ovisio je o njegovu raspoloženju i poslovnom interesu.
"Ne govorite nam što ćemo osjećati. Niste u poziciji da diktirate što ćemo osjećati", rekao je Donald Trump.
Trump je izvukao Putina iz političke izolacije. Nije mu naškodila ni vojna pobuna u vlastitim redovima na čelu s Prigožinom, rat koji se vodi i na ruskom tlu, kao ni sve veći pad ruskog gospodarstva. Kad god je osjetio slabost, Putin je prijetio nuklearnim oružjem.
Ukrajinski predsjednik, kojemu se rat vidi i na licu, muku muči i s korupcijskim aferama. Rat iscrpljivanjem uzima danak, ali nada ostaje.
"Moramo braniti našu domovinu. Ako ne mi, onda tko drugi?", upitao je ukrajinski vojnik.
Putin nije uspio slomiti Ukrajinu, a najduži rat koji je pokrenuo i dalje traje.
403 Forbidden