Više od 200 osnovnih škola u Hrvatskoj i dalje nema školsku kuhinju, pokazalo je istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i UNICEF-a. 

S druge strane, u onim školama koje imaju zdrave jelovnike, pojavljuju se pozitivni pomaci. Posljednjih godina u osnovnim školama povećala se konzumacija voća i povrća, ali ima i više hrane koja se baca.

U samo 36 posto osnovnih škola u Hrvatskoj poslužuje se ručak, a užina u njih 31 posto. Svaki dan voće se jede u 22, a povrće u 23 posto škola. Razgovarali smo s Denisom Žvorcom, ravnateljem Osnovne škole Petra Preradovića u Zagrebu i doznali koliko se pridržavaju zdravih navika i zdravog jelovnika. 

NOVA PRAVILA /

U ovoj hrvatskoj školi djeci zabranili mobitele, šminku, gazirana pića: 'Pun pogodak!'

Zdravi jelovnici 

"Koristimo jelovnike HZJZ-a, ali i one Grada Zagreba, koji su napravljeni u suradnji s Prehrambenim fakultetom. Jedna smo od škola u pilot projektu zelene javne nabave, gdje nabavljamo voće i povrće od lokalnih OPG-ovima. Dobivamo stvarno kvalitetno i domaće. U našoj školi imamo doručak, ručak i užinu. Gledamo da bude sezonsko, da ima dovoljno povrća i voća. Isto tako, naši učenici svaki dan imaju mogućnost sami si uzeti voće koje stoji na hodniku - isto gledamo da bude sezonski, jabuke, mandarine, banane, ono što uspijemo dobiti", ističe Žvorc.

Na pitanje rastu li zdrave navike kod učenika, ravnatelj kaže: "Rastu, ali to ide vrlo polako. Kad smo uveli zdrave jelovnike, trebalo je da se učenici naviknu na nove proizvode kao što je kus-kus, humus, razni namazi od povrća. Malo pomalo, ide prema boljem". 

NOVI PODACI HZJZ-A /

Zastrašujući trend u hrvatskim srednjim školama: 'Gotovo 50 posto djece redovito pije'

Problem u prehrambenim navikama 

Pitali smo što je problem u prehrambenim navikama, a Žvorc na to poručuje: "Najviše problema je kod zdrave prehrane. Ako ima previše povrća, učenici stalno pitaju kada ćemo imati pizzu, krafne; pekarske proizvode koje se trudimo što više izbjegavati".

Žvorc nam je otkrio i što bi trebalo poboljšati. "Trebalo bi početi više ulagati u obnovu kuhinja i financijskih sredstava za nabavku zdravih namirnica. Puno skuplje su od običnih pa se teško krpamo. Nadamo se da će financije malo porasti", zaključuje naš sugovornik.