Prosječne plaće u Hrvatskoj su u godinu dana rasle 115 eura. Međutim, zbog inflacije porast je nevidljiv! Iako su nas uvjeravali da će ulaskom u Eurozonu plaće rasti brže od cijena, Hrvatska je i dalje na dnu Europske unije. Plaće su nam četiri i pol puta manje. Kako preokrenuti trendove?
Cijene i dalje rastu. Nitko nije ni govorio da ulaskom u eurozonu neće rasti. No, neznatno, tješili su nas, plaće će rasti još više.
"Cijene u europodručju u posljednjih četrnaest godina rasle su znatno manje nego u Hrvatskoj, a u istom razdoblju u zemljama koje su uvele euro plaće su rasle brže nego u Hrvatskoj", rekao je premijer Andrej Plenković.
Negdje je nastao šum u komunikaciji, misle Hrvati koji danas sve plaćaju 12 posto više nego lani.
"Iz njegovih usta u božje uši, ali Bog nije čuo to. Nisu nam usklađena primanja i troškovi nikako. Moja mirovina malo raste ali to je toliko malo da inflacija pojede", rekla je Nevenka.
"Standard nam ne raste, ali osjeća se po cijenama. Sve je išlo gori", kaže Darinka iz Splita.
U siječnju je isplaćena prosječna neto plaća od 1094 eura. To je 115 eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
"Bit će rasta plaća, međutim, hoće li taj rast uhvatiti inflaciju, a kamoli prijeći inflaciju i krenuti u onu realnu sliku povećanja kupovne moći, e to je veliko pitanje", kaže Mladen Vedriš, ekonomski analitičar.
Razlika među plaćama između Hrvatske i Europe je puno veća nego razlika među cijenama.
Eurostatovi podaci za 2021. govore da su najveće bruto plaće imali u Luksemburgu, Danskoj i obećanoj zemlji Irskoj. Hrvatska je bila tek 21. među članicama s 4,5 puta manjom prosječnom plaćom od luksemburške.
No, ni svuda u Hrvatskoj nije isto. Dok najveću prosječnu plaću imaju zagrepčani, 1236 eura, stanovnici Dalmacije, Kvarnera i Slavonije imaju i do 250 eura manje.
"To je velika razlika i ja mislim da to nije uopće primjereno. Ako ćemo gledat što se tiče turizma, ja mislim da mi više doprinosimo za državu, za njihov proračun i za sve nego Zagreb", rekla je Darinka iz Splita.
"To je jedan od razloga zašto je u posljednje vrijeme toliko Riječana otišlo, pogotovo mlade porodice, ljudi koji imaju fakultete. Idu ili u Zagreb ili sada tradicionalno u Irsku", rekla je Laura iz Rijeke.
Da nam nije turizma, Hrvatska bi bila među najsiromašnijim zemljama Europske unije. No, oporavak je u našim rukama, tvrdi Vedriš.
"Hitno djelovanje. Jer ako želite da živimo bolje, onda moramo naprosto društvo učiniti efikasnijim, a reforme su alati na tom putu efikasnosti. Lopta je u našem dvorištu. I onda kad odigramo dobru utakmicu, mogu i plaće na zdravi način rasti", rekao je Vedriš.
Europski kišobran nudi sigurnost. No, ozbiljan rast standarda Hrvata ovisit će samo o Hrvatskoj. Zasad još zaostajemo.
