Među najgorim smo zemljama u Europi. Hrvatska ne proizvodi ni polovinu potrebnih količina mlijeka, pokazuju podaci Eurostata. Najveći pad u proizvodnji mlijeka lani zabilježen je u našoj zemlji 5,5 posto. Najveći rast bilježe Austrijanci s 3 posto. S toga i ne čudi što je mljekarski bazen sve prazniji. U zemlji se svakog dana, u prosjeku zatvore tri farme. Prije 10 godina imali smo više od 13 tisuća proizvođača mlijeka, danas je taj broj pao ispod 3000.
"Nitko više ne vodi brigu o nama, imamo samo inspekciju koja nas kažnjava. Nemate veterinara, nemate nikoga", kaže Zvonko Baršić, vlasnik farme u Dubravici.
Niska otkupna cijena dovela je mnoge pred zid. Sve je više onih koji dižu ruke od proizvodnje. Zvonko se snašao, pokrenuli su vlastitu preradu, osnovali mljekarsko-stočarsku zadrugu "Proizvodi sela" i sami sebi postali otkupljivači. Opstali su samo rijetki, ali je pitanje do kad. "Svi stočari s kojima sam pričao ili će smanjiti ili prekinuti proizvodnju. Jednostavno više ne možete opstati u tom krugu, ne možete dobiti radnu snagu to je isto veliki problem", dodaje Zvonko.
Manje proizvođača znači i manje domaćeg mlijeka. Tako je primjerice 2009. godine otkupljeno rekordnih 675 tisuća tona, dok je lani otkupljeno svega 405 tisuća tona domaćeg mlijeka, odnosno 270 tisuća tona manje.
"Otkupna cijena mlijeka je premala i država to treba regulirati ako hoćemo imati da su polja puna krava i da možemo proizvesti za naše potrebe. Priča da smo mi dio Europe i kako se to događa jer tako hoće Europa, to su idiotizmi. Ako to može napraviti Mađarska, Slovenija, Njemačka, Austrija, a mi ne možemo jer govorimo da nam to kao diktira Europa, a ona nam ništa ne diktira" ističe za RTL Danas, Darko Pavičević, upravitelj mljekarsko-stočarske zadruge Proizvodi sela.
U Europi smo najgori. I da hoćemo, ne možemo piti isključivo domaće mlijeko jer ga nema dovoljno. Proizvodnja je pala na mizernih 44 posto potrebnih količina. Domaće mljekarstvo dotaknulo je novo dno, a razloga je mnogo.
"Veća konkurentnost na tržištu, ali i dugi niz godina dampiranje cijena u trgovačkim lancima, koji su snižavali cijene našim proizvođačima", kaže Tajana Radić, voditeljica Odjela za međunarodne odnose i poljoprivrednu politiku pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Smanjuje se i broj muznih krava. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku prije 10 godina imali smo ih 168 tisuća, a na kraju prošle godine pali smo ispod 80 tisuća, točnije 79.042 grla.
"Tu nema ti ćeš napraviti stečaj, pa predstečaj ili profit imaš ili nemaš. Ako nemaš profit zatvaraj jer imaš gubitak. Tu nema filozofije. Ne možeš tu sad čekat bude se nešto dogodilo, ne bude", ističe Pavičević. "Čim izgubimo proizvodnju, automatski cijene i tih uvoznih proizvoda više nemaju konkurenciju na domaćem tržištu i to je jednostavno sport koji se na tržištu odvija", dodaje Radić.
I dok Vlada godinama potiče govedarsku proizvodnju čija se vrijednost mjeri u milijardama eura, rezultat je očito izostao. Novi je plan da se proizvodnja mlijeka poveća 50 posto do 2030. Za male proizvođače, prekasno. "Ostat će neke velike farme koje su napravljene iz Europskih fondova, a nas malih više neće biti, kroz nekih par godina" zaključuje vlasnik farme iz Baršić.
