Najgostoljubivija destinacija 2018. ove je godine svjetska ruralna najdestinacija Slunj. Od 260 ruralnih destinacija iz 60 zemalja iz cijelog svijeta UN-ova Svjetska turistička organizacija upravo je izabrala Slunj.
Stanovnici područja koje ima manje od 15 tisuća stanovnika i turizam mu je pokretač razvoja shvaćaju da se na turističkoj sceni mogu nametnuti jedino kvalitetom i atraktivnom ponudom kakve nema nigdje drugo. Grad su turisti zavoljeli zbog čarobnih slapova, mlinova, netaknute prirode, ali i vrhunske lokalne gastronomije.
"O da, volim to. sir je odličan, jako, jako lijep. Zaista smo uživali u jednom od ovih bistroa ovdje, stvarno je dobro", kazao je Fion Mol iz Singapura, a Slavku Renduliću iz Slunja gode pohvale.
"Nama je to drago. Mislim, mi sad nemamo industrije, pa nam je drago da se turizam malo razvija. To nam je jedino tu što preostaje i te ljepote", kazao je.
Slabo naseljeno područje godišnje posjeti sto tisuća posjetitelja. Najviše je Nijemaca i domaćih ljudi, ali je sve više i Amerikanaca.
"Ono po čemu je Slunj isto tako prepoznat, osim ovih zaštićenih predjela, Rastoka i ljepote rijeke Slunjčice, je to da svi mi zajedno, naša zajednica sudjeluje u kreiranju ponude naše destinacije i to je prednost ovog našeg malog mjesta", kazala je Jasmina Mrkonja, direktorica turističke zajednice Grada Slunja.
Domaći će reći da još uvijek razvijaju ponudu i trude se da bude raznolika. Obiteljskim gospodarstvima poput OPG-a koji ima destileriju i kušaonicu, a proizvodi rakije i likere, prioritet im je vrhunska kvaliteta i ambijent u kojem će svi poželjeti makar malo predahnuti. Zbog dobrih recenzija dolaze im i stranci i domaći.
"Za šljivovicu, viljamovku i gin osvojili smo značajne nagrade u Londonu što znači da smo za šljivovicu osvojili srebrnu medalju, za gin i vilijamovku brončanu medalju", poručio je Josip Magdić koji ima svoj OPG.
Zlatko, kojem gosti svraćaju, kaže, zbog dobrih recenzija i preporuka, smatrao je kako uz vrhunsko meso i roštilj gostima treba ponuditi i neku atrakciju, pa ima i stado od 20-ak jelenova, košuta i srna koje posjetitelji mogu hraniti.
"Ljudima je to jako veliko. Odjednom vide da imamo tu jelene, parcelu od 20 tisuća kvadratnih metara i onda ostanu paf i uživaju. Zaborave da žure, ne vide auta, ne vide ništa i automatski se ljudi smire, provedu tu dva, tri, četiri sata što uobičajeno sigurno ne bi napravili", objasnio je Zlatko Ružnić iz Brajdić Sela.
Oni koji dođu na neku od šetnica u Rastokama, u toplijim dijelovima godine rado bicikliraju ili se povezu kajakom niz Slunjčicu. Dio restorana i suvenirnica radi cijelu godinu, pa i vlasnik trgovine s proizvodima samo s ovog područja.
"Strani posjetitelji voljni su probati apsolutno sve. Znači, od dimljene pastrve, sireva, zavisno o sezoni da l' su ovčji, kozji, kravlji, rakije, lokalna vina. A kozmetika, da ne pričam, ne samo kozmetički, nego i ljekovito. Domaći turisti oni već znaju za naše brašno rastočko, što se proizvodi tu na tradicionalnim mlinovima", kazao je o navikama kupaca Davor Šime Hrvojević.
U Rastokama se to brašno dobivalo u 50 mlinova, a sada rade samo dva. U jednom se može kupiti brašno, a u drugome dobiti vođena tura samo ako mlinarica ima vremena.
Kata, kaže, turizam ne vidi kroz rijeku posjetitelja, nego one koji znaju cijeniti izuzetne ljepote mjesta na kojemu je voda uvijek bila resurs od kojeg se živjelo. Nekada od mlinova, danas od turizma.
