Bespravna gradnja u Hrvatskoj, a osobito u Istri, poprima razmjere ozbiljnog problema. Ilegalni objekti niču od sjevera do juga poluotoka, pa čak i u zaštićenim područjima prirode. Općina Marčana jedno je od najvećih žarišta – ondje je evidentirano više od 500 bespravnih objekata, dok ih je u Vodnjanu više od tisuću.

Komunalna redarstva svakodnevno izlaze na teren, no broj novih slučajeva ne jenjava. Glavni komunalni redar Grada Vodnjana Roberto Ostoni ističe kako redari reagiraju odmah po dojavi.

„Komunalno redarstvo svakodnevno obavlja očevid. Čim dođemo do saznanja da je netko započeo gradnju, postavljamo propisane table i zabranjujemo daljnju bespravnu gradnju“, kaže Ostoni.

Unatoč tome, graditelji na divlje očito ne posustaju. Prema podacima Državnog inspektorata, u posljednjih šest godina provedeno je više od 43.500 nadzora. Izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 17,5 milijuna eura, a 2.649 bespravno izgrađenih objekata je uklonjeno.

Ipak, bespravna gradnja i dalje se širi. Komunalni redari, dodaje Ostoni, mogu djelovati samo u okviru svojih ovlasti. „Možemo naložiti vlasnicima parcela da vrate nelegalno uređene puteve u prvobitno stanje. Time ih često spriječimo da nastave s mogućom bespravnom gradnjom“, objašnjava.

POZNATI ROKOVI /

Bačićev plan rušenja Vjesnika preoptimističan? Posao vrijedan pet milijuna eura dobila domaća tvrtka

Država najavljuje strože mjere i digitalni nadzor

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavljuje odlučnije korake. Prema novim pravilima, svi objekti izgrađeni bez dozvole nakon 2011. godine više se neće moći legalizirati.

„Uvodimo e-prostornu inspekciju koja će kroz informacijski sustav odmah upozoravati komunalne redare i građevinske inspektore na svaku bespravnu gradnju. Uz to, u drugom kvartalu predložit ćemo izmjene Kaznenog zakona kako bi se određene nezakonite gradnje tretirale kao kazneno djelo“, poručio je Bačić.

Posebno zabrinjava činjenica da se ilegalni objekti grade i unutar zaštićenih područja. Javna ustanova Natura Histrica sve je slučajeve prijavila još prije tri godine, no rezultati izostaju. Ravnateljica ustanove Silvia Buttignoni skeptična je prema najavljenim rješenjima.

„Legalizacija se po mom mišljenju nikada nije smjela dogoditi. Digitalni nadzor pozdravljamo, ali bez dovoljnog broja inspektora situacija se neće promijeniti“, upozorava.

Istarski župan Boris Miletić smatra da trenutačne novčane kazne – od četiri tisuće eura za manje objekte do 15 tisuća za višestambene zgrade – nisu dovoljne. „Kazne moraju biti znatno veće, a bespravnu gradnju treba prebaciti iz prekršajne u kaznenu odgovornost. Prostor je, nakon ljudi, naš najvrjedniji resurs i moramo ga sačuvati za buduće generacije“, poručuje Miletić.

Dok se zakoni pooštravaju, a sustav najavljuje digitalne iskorake, beton se i dalje izlijeva. Ostaje ključno pitanje – hoće li reakcija države ovaj put biti brža od bespravne gradnje koja nezaustavljivo mijenja prostor.