"Gundulić koji zamišlja Osmana", čuveno ulje na platnu Vlahe Bukovca, a iduće dvije godine moći će se vidjeti u Zadru, isto kao i još 198 slika, skulptura i instalacija velikana hrvatske moderne umjetnosti.
Ravnateljica Narodnog muzeja Zadar Renata Peroš ne skriva oduševljenje ovom izložbom: "Ne možemo pojmiti i iskazati sreću zato što možemo u novoobnovljenom prostoru, Providurovoj palači, ugostiti najveća djela hrvatske suvremene umjetnosti."
Upravo zbog 2000 kvadratnih metara suvremenog izložbenog prostora nedavno otvorene palače, Nacionalni muzej moderne umjetnosti po prvi put je dao dio svojih eksponata na posudbu drugoj ustanovi. Ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi otkriva zašto ovakav potez posudbe: "Nacionalni muzej moderne umjetnosti ima fundus od 12.000 i mi možemo paralelno predstaviti našu zbirku i u više muzeja."
Boris Demur, Vlasta Delimar, Ratko Petrić, Edo Murtić, Dušan Džamonja i ostali velikani hrvatske moderne posjetitelje tjeraju na razmišljanje često iz neobičnih perspektiva.
Franceschi nam dalje govori: "Smatramo da postav muzejskih zbirki treba biti nadahnjujući, da treba dovesti do širenja svijesti našeg društva, svih građana."
Zadarska izložba reprezentativni je postav u kojem nitko važan nije izostavljen.
Povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Vinko Srhoj otkriva nam detalj više o izložbi: "Možemo vidjeti sve – od ranog plenerizma, od takozvanih, 'tvrdih' 20-tih godina našega postkubizma do radova koji idu prema apstraktnoj umjetnosti poslije Drugog svjetskog rata s radovima koji na kraju zaključuju cijeli ovaj panoptikum moderne umjetnosti, a to su radovi postmoderne umjetnosti."
Organizatori se nadaju kako će izložba privući veliki broj domaćih posjetitelja, ali i turistima pokazati svu raskoš umjetničkih pravaca i usmjerenja u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća, pa do današnjih dana.