Zemlja smo koja ima najmanju povratnu naknadu za boce u Europskoj uniji – mizernih 7 euro centi. Da bi kupio kilogram kruha, svaki dan umirovljenik Nenad iz Zagreba mora skupiti 20 boca.
Na dan prijeđe i do 30 kilometara. I po suncu, i po kiši. Uz mirovinu od 150 eura, da bi preživio, osuđen je na kopanje po smeću i tuđim ostatcima. Izbora nema.
"Bilo me je na početku sramota, međutim sad vidim da sve više ljudi ne može preživjeti. Ovo je jednostavno preživljavanje, druge mogućnosti nema. S mirovinom se živjet ne može. Ujutro krenem od 7, pa navečer do 10 sati skupljam boce – na jednom kolodvoru, pa na drugom" kaže Nenad Kovačević, umirovljenik iz Zagreba.
Društvo na ulici sve mu je veće. Nekad ih je bilo desetke, a sada na stotine. Povratna ambalaža mnogima je jedini izlaz iz nezaposlenosti i niskih primanja.
"Po mojoj procjeni minimalna bi trebala biti 15 centi, jer je u inozemstvu gdje sam radio par godina – tamo ide od 25 do 40 centi se kreće cijena boce, tako da je ovo ispod svake razine" zaključuje Nenad.
Hrvatska je s naknadom od 7 euro centi za svaku vraćenu bocu na začelju Europe. Ekološke udruge traže da se ona poveća na 10 centi. Iz Ministarstva gospodarstva za sada bez detalja, tek poručuju – novi pravilnik je u izradi.
"Još uvijek nismo vidjeli komentare i odgovore na naše prijedloge. Mogu samo još jednom apelirati na Ministarstvo da požuri s donošenjem pravilnika koji vjerojatno neće biti savršen, ali će biti korak u boljem smjeru" kazala je za RTL Danas Petra Andrić, programska voditeljica ekološke organizacije Greenpeace u Hrvatskoj.
Hoće li se, kad i koliko naknada povećavati još se nije poznato.
"Finska ima u rasponu naknadu za povratnu ambalažu od 10 do 40 euro centi, Nizozemska ima 0,39, Njemačka 0,25 – naša je naknada najniža. Očekujemo s tim novim pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži da se uredi nova cijena, ali očekujemo da to ne utječe na cijenu proizvoda, da cijene proizvoda porastu" ističe predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Iako bi veći iznos za povratnu ambalažu bio dobar korak naprijed, to, upozoravaju ekolozi nije dovoljno.
"Ne možemo se u potpunosti osloniti na samo povrat jednokratne plastike u sustav recikliranja, jer prema istraživanjima u svijetu se reciklira samo 10 posto otpadne plastike. Pravo, dugoročno rješenje je prijelaz na višekratne materijale i sustave za ponovno punjenje" zaključuje Petra Andrić.
