Nakon Plenkovića progovorila struka: Kreditni rejting je dobar za državu, ne i za vaš novčanik

Hrvatska je dočekala sjajnu vijest. Agencija Standard & Poor's podigla je kreditni rejting zemlje na najvišu razinu u povijesti, s A-na razinu A. I to za dugoročno zaduživanje, uz stabilne izglede. Podizanje rejtinga stiže nakon sličnog izvješća agencije Fitch prošloga tjedna.

Premijer je zato održao konferenciju za medije u Banskim dvorima i ocijenio da je to poruka povjerenja i potvrda napretka.  Prema novom izvješću 10 država Europske unije imaju isti ili manji rejting od Hrvatske - na istoj smo razini kao Latvija i Litva, a niži rejting imaju Italija, Grčka, Malta, Poljska, Bugarska, Cipar, Mađarska i Rumunjska.

"Naravno da je riječ o najvišem kreditnom rejtingu koji Hrvatska ima u povijesti. On je jasan signal ulagačima u Hrvatsku o smjeru gospodarske politike koju vodimo o odgovornom upravljanju javnim financijama. Posljedice ovakve odluke će se osjetiti prije svega na politici zaduživanja kada je riječ o državi. To će biti pod povoljnijim uvjetima kada država ima povoljnije uvjete, onda povoljnije uvjete imaju i banke i gospodarstvo i naravno i građani", kazao je premijer Plenković.

VELIKI OKUP NA LJEVICI /

Možemo ide u lov na Banske dvore, Tomašević poslao poruku Plenkoviću: 'Oni se boje'

Brkić: Dobra vijest za državu, ne i za novčanik

Dok Vlada slavi ovaj uspjeh kao potvrdu svoje ekonomske politike, mnogi se građani s pravom pitaju hoće li se ovaj apstraktni financijski pokazatelj preliti i u njihove novčanike.

U razgovoru za RTL Danas, ekonomski analitičar Luka Brkić spustio je loptu na zemlju. Na pitanje što povijesno dobar rejting konkretno znači za građane, Brkić odgovara: "Za građane direktno ne znači gotovo ništa u smislu više razine blagostanja, manje stope inflacije ili viših dohodaka. Prema tome, očekivati da će se zbog toga sada dogoditi nešto gotovo spektakularno naprosto je neutemeljeno", ističe Brkić.

Prema njegovim riječima, rejting nije čarobni štapić koji će automatski riješiti probleme visokih troškova života. Umjesto toga, on je primarno signal upućen velikim međunarodnim igračima.

"Sam taj rejting znači da je povjerenje međunarodnih investitora u hrvatski gospodarski, politički i financijski sustav na relativno visokoj razini. Jamči se da će svi povrati biti isplaćeni i da neće biti nepredviđenih okolnosti osim komercijalnih rizika", pojašnjava Brkić. Iako je to, kako kaže, "apsolutno dobra informacija za zemlju", izravne i brze koristi za građane, nažalost, neće biti.

ŠOKOVI NA TRŽIŠTU /

Grozdanić upozorava: 'Treba strahovati od novog vala inflacije, a prijeti nešto još gore'

Kako smo došli do uspjeha i što nas čeka

Ključni razlozi za skok rejtinga, prema Brkićevoj analizi, leže u nekoliko faktora. Prije svega, tu je odgovorno vođenje javnih financija, potpomognuto ogromnim priljevom sredstava iz fondova Europske unije. Ta sredstva omogućuju da se deficit ne financira novim zaduživanjem, što posljedično smanjuje udio javnog duga u BDP-u.

Zanimljivo je da je poboljšanju financijske slike pomogla i inflacija. "Inflacija u ovim uvjetima djeluje dobro na proračun. On se puno brže, lakše i bolje puni, a kako se on bolje puni, utoliko su i deficiti manji, što kreditne agencije ocjenjuju kao važan parametar", kaže Brkić. Ipak, on upozorava da agencije poput Standard & Poor's ne ulaze u analizu dugoročne kvalitete i održivosti takvog rasta.

Upravo inflacija ostaje najveći izazov za hrvatsko gospodarstvo. Brkić podsjeća na zabrinjavajući podatak iz same analize agencije S&P, koja projicira da će razina inflacije u Hrvatskoj ostati iznad europskog prosjeka sve do 2029. godine. Situaciju dodatno kompliciraju globalni rizici, poput sukoba na Bliskom istoku.

"Možemo očekivati da će rasti cijene nafte, naftnih derivata i energenata ukupno, što se naprosto mora preliti na više stope inflacije, i to ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi", upozorava. U slučaju daljnje eskalacije i produljenja sukoba, prijeti nam najcrnji mogući scenarij.

"Tada je to veliki problem za globalno gospodarstvo. Postavlja se pitanje recesije, čak i opasnost od takozvane stagflacije, odnosno visoke inflacije uz visoku razinu nezaposlenosti", zaključuje Brkić, dodajući da je takav razvoj događaja potpuno nepredvidiv.