Lovci na uštede dočekali su veliko finale zimskih sezonskih sniženja. Primamljivi popusti s brojnih izloga vrištat će još sutra.
"Kupila sam na sniženju dosta toga i dosta sam uštedjela, otprilike 30 posto“ kaže Zagrepčanka Jasna.
Ima i onih koji misle da bi popusti trebali biti veći, ali i onih koji ih ne primjećuju.
"Troje tenisica platila sam 185 eura, pa nigdje se tu ne vidi sniženje. Na kutijama piše 20 eura, a na kraju dođete na blagajnu - 34 eura“ kaže Jelena iz Zagreba, a njezina sugrađanka Vesna dodaje:
„Ništa nisam kupovala – ni na sniženju ni na punoj cijeni, ništa. Želim si smanjiti troškove.“
Većina građana ipak troškove nije rezala. Vidi se to i po podacima Porezne uprave. Lani smo za vrijeme sniženja potrošili gotovo 4 i pol milijardi eura, ove godine u trgovinama smo ostavili više od 5 milijardi. Povećanje je to od gotovo 16 posto.
"Ove godine najveći rast vidimo u asortimanu za kuću – dekoracijama, tepisima, svijećama, posuđu i sl., i imamo veći rast u prodaji dječje obuće i odjeće“ kazala je za RTL Danas Ana Babić, dopredsjednica Udruge trgovine i logistika.
Eksplodirala je i internet trgovina, a u toj kupnji ne vrijedi ona uzrečica strpljen – spašen. U posljednjih 60 dana pošta je isporučila više od 2 i pol milijuna paketa.
"Bolje rezultate smo imali na sniženjima na web trgovini, nego što smo to imali u tradicionalnim trgovinama, i ono što nas je iznenadilo da smo imali veći rast prometa u veljači nego u siječnju, inače tradicionalno u siječnju bude veliki boom“ dodaje Babić.
Osim kupaca, za vrijeme sniženja u trgovinama su bili i inspektori. Obavili su 277 nadzora i utvrdili 44 prekršaja. Uglavnom je to neisticanje cijena odnosno nepravilno isticanje cijena tijekom trajanja posebnih oblika prodaje odnosno tijekom trajanja zimskog sezonskog sniženja, neisticanje snižene cijene za vrijeme obavljanja posebnog oblika prodaje, nepridržavanja istaknutih cijena, neisticanje uvjeta prodaje, neisticanje obavijesti o podnošenju pisanog prigovora potrošača, neisticanje posebnih uvjeta prodaje, ali i isticanje više od dvije cijene proizvoda te zavaravanje potrošača u pogledu cijena proizvoda ili načina na koji je cijena proizvoda izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu proizvoda (primjerice kada trgovac kao akcijsku odnosno sniženu cijenu ističu cijenu koja je jednaka ili više od referentne cijene, isticanje većeg postotka sniženja cijene proizvoda nego što je zaista te netočno isticanje referentne cijene, odnosno najniže cijene u prethodnih 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje), priopćili su iz Državnog inspektorata.
Iako sezonsko sniženje završava, od idućeg tjedna trgovci i dalje mogu prodavati robu po sniženoj cijeni, no to ne smiju oglašavati kao "sezonsko", kažu u udruzi potrošača.
"Trgovci cijelu godinu imaju sniženja, ovo se ne smije zvati sezonsko, ali nigdje ni ne piše sezonsko sniženje. Samo stoje postotci i sniženje i akcija. Cijelu godinu mogu prodavati po sniženim cijenama, samo se ne smije zvati sezonsko – dok ne dođe ljetno“ kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Ljetno sniženje počinje 1. srpnja, i trajat će 60 dana.
