Stručnjak upozorio na najgoru noćnu moru pa 'pokopao' Vladine mjere: 'Apeli su komični'

Daljnja eskalacija rata u Iranu mogla bi potaknuti globalnu recesiju, uzrokovati rast inflacije i izazvati oštar pad na financijskim tržištima. Upozorenje je ovo Međunarodnog monetarnog fonda.

O posljedicama rata na Bliskom istoku za RTL Danas razgovaramo s ekonomskim stručnjakom Lukom Brkićem.

Kako iščitavate novo upozorenje Međunarodnog monetarnog fonta?

To je potpuno realno. To je institucija koja ima svoje respektabilne i analitičke timove. Ima dobar uvid u ono što se događa na globalnoj razini u globalnom gospodarstvu i na kraju krajeva korespondiraju s nizom procjena koje su nam i na nacionalnim razinama dali od središnjih banaka. U ovakvim uvjetima visokih rizika neizvjesnosti, ovakve korekcije su znanstveno utemeljene. 

Hrvatska ima najvišu inflaciju u eurozoni. Što vi predviđate, kako će biti u travnju, hoće li ona rasti usporiti, što bi se moglo događati? 

Rekao bih ima puno kondicionala. Ako ovaj rat prestane, ako se ovo primirje pretvori u nekakav mir, onda su izgledi za rješenje problema inflacije, izbjegavanje recesije, a da ne kažem stagflacija koja je noćna mora ekonomske teorije ekonomske, mogući. 

Je li moguća stagflacija?

Apsolutno je moguće. Samo to jeste najpesimističniji scenarij, tj. najgora moguća noćna mora, koja za sada ne izgleda da je baš izvjesna trenutačno. 

DOSTA JE! /

Hrvati će ponovno na ulice zbog malih plaća i mirovina: 'Borimo se kako bi preživjeli...'

I dok nije bilo rata u Iranu, bili smo drugi po inflaciji u Europi

To je naša specifičnost. Dakle, po mom skromnom sudu, ona je prije svega rezultat strukturnih problema hrvatskog gospodarstva. Mi na dva glavna pola izvora inflacije u Hrvatskoj, to je energija i hrana, imamo veliki problem. Imamo veliku uvoznu ovisnost, nemamo dostatnu proizvodnju hrane, nemamo dostatno proizvodnju energije i istodobno imamo monopolizirano, odnosno oligopolnu strukturu tržišnu. Što znači da tržište ne funkcionira. Dvije trećine energenta vezano za naftu drže Petrol i Ina MOL, a otprilike 60 posto. Maloprodaja hrane drži Kaufland Lidla, to je jedan igrač, i Konzum. Prema tome, imate oligopolnu strukturu koja onemogućuje zakon tržišta, ponude i potražnje, naprosto ne djeluje. Mjere Vlade su uglavnom dosad bile, uključujući ove zadnje, rekao bih vatrogasne. Mi strukturnu inflaciju, vučemo i dalje, i utoliko sam ja pesimističniji u ocjeni procjene da bi ta inflacija mogla pasti.

Postoji li nekakav plafon, odnosno gornja granica?

Pa pokušavajući ću biti duhovit i reći da u teoriji postoji, a to je hiperinflacija situacija u kojoj vi imate nekoliko stotina posto ili tisuća posto ili desetaka tisuća posto inflaciju. Ovo stvarno neće dovesti do takvih situacija ni u Hrvatskoj, ni u Europi, a ni u svijetu. Međutim, kad me pitate gornju granicu, znate kako se ono kaže, jedino je nebo gornja granica.

SVUGDJE JE ISTO /

Plenković se hvali, a inflacija nam 'u srcu'! Stručnjak: 'Dolazimo do ključnog problema'

Može li Vlada učiniti još nešto osim apela, trgovcima i ostalim, nemojte povisiti cijene?

Apeli su, rekao bih gotovo komični. To je, dakle, iz nekih prošlih vremena da na oglasnim pločama stavljamo one koji su, dakle, junaci rada u odnosu one koji, dakle, ne rade. Dakle, to naprosto nije rješenje. Inflacija je makroekonomski fenomen. Prema tome, Vlada mora djelovati makroekonomski mjerama. To su alati za obuzdavanje inflacije, ali istodobno to se mora raditi na srednji, na dugi rok. To ne možete napraviti preko noći. Ono što mene osobno zabrinjava to što su sve mjere koje koristimo kratkoročno rješenje, što možemo razumjeti kao pokušaj zaštite standarda i najugroženijih, ako bih tu imao dosta primjedbi, pitanje horizontalno tih mjera i tako dalje. Dakle, nikakvo zamrzavanje cijena, nikakva subvencija koja je često loše kalkulira i često preskupa za ono što je cilj da se postigne. 

Čini mi se dobar primjer Cipra. Posljednjih tjedana dosta smo ga spominjali, nisu samodostatni. Također se kao mi oslanjaju se dosta na turizam, no kod njih je inflacija 1,5

Kažem u pitanju struktura gospodarstva, tu ima još i niz drugih stvari. Pogledate organizaciju države u Hrvatskoj, dakle, što je s regionalnim ustrojem države, što je bilo s veličinom države, što je s fiskalnom politikom ove zemlje, što je s podizanjem plaća a da prati to produktivnosti? Puno je razloga. Ne postoji ekonomija dvije identične ekonomije, ne postoji mono ekonomija. Svaka ekonomija je priča za sebe sa svojim specifičnostima. Sa svojim prednostima, ali naravno i sa svojim strukturnim problemima.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!