Lovre i Hrvatska dijele nešto posebno: 'Moja baka je molila Boga da se rodim dan prije'

Otvorile su se granice, ukinuo se roaming, uveo euro - to je samo dio onoga što je Hrvatskoj donijelo članstvo u Europskoj uniji. Iselio se dio radnika, tržište je dobilo veću konkurenciju, a potrošači zaštitu. Rasle su plaće i mirovine, ali i životni troškovi. 

Trinaestogodišnja članica. Drugim riječima - nije više dijete, ali ni odrasla osoba. Baš kao Lovre Kalpić iz Solina. "Rodio sam se prvog sedmog. Kad sam ja izaša, mi smo ušli u Europsku uniju. Moja baka je maloprije rekla da je molila Boga da se rodim dan prije", kaže Lovre.

Dok se u obitelji Kalpić slavilo rođenje sina, europska obitelj slavila je također novog člana. Očima trinaestogodišnjaka to izgleda ovako: "Može se putovati bez putovnice u svim članicama Europske unije što je kao fora. Imamo tu neku predsjednicu i ona kao brine za sve narode i sad imamo ove neke fondove koji se sufinanciraju, pa naša državna banka troši manje para na održavanje države", kaže Lovre.

ŠONJE KOD SKORINA /

Ekonomski analitičar 'razmontirao' Vladine mjere: 'Ovim možete napraviti više štete nego koristi'

Jedni sretni, drugi skeptični

Hrvatska je i dalje najmlađa zvijezda na zastavi Europske unije, jer od 1. srpnja 2013-te godine EU nije dobila niti jednu novu članicu, ali jednu jest izgubila. Velika Britanija napustila je Uniju, a brojni radnici napustili su Hrvatsku. 

"Sjećam se najviše zbog roditelja. To im je omogućilo odlazak u Njemačku, tamo im je bilo nažalost bolje nego kod nas. I za nas je pogodno za aute. Možemo uvesti dijelove bez da nas itko išta pita", kaže Paula iz Vinkovaca. 

"Bilo je to davne godine, sjećam se. Bili smo malo sretni što ćemo ući, ali neki su bili i skeptični. - Tko je bio u pravu sad kada gledate s odmakom? - Niti jedni", kaže uz smijeh Damir iz Nove Gradiške.

Rast plaće 112 posto, ali...

U Hrvatskoj je prosječna plaća 2013. bila oko 732 eura, ove godine je oko 1500 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o porastu od 112 posto. 

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš kaže: "Ljeto je, pa bi se moglo reći da je to nešto poput bikinija. Bikini jako puno toga pokazuje, ali bitne stvari pokrije. Bez da usporedimo s razinom inflacije i porastom cijena koje su nastupile u međuvremenu, puno realniji pokazatelj je naša kupovna moć." 

Prije nego pokažemo kupovnu moć, pitali smo građane...

"Skup je život u Hrvatskoj, puno skuplji nego jedna Njemačka i jedna Austrija. Kad se usporede cijene, ja kažem da su hrvatski građani mađioničari u preživljavanju. Živimo puno skuplje otkako smo u EU", kaže Ljiljana iz Zadra. 

Pogledali smo i podatke. Prema Eurostatu Hrvatska je na 78 posto prosjeka EU prema pokazatelju BDP po stanovniku i standardu kupovne moći. Ispod Hrvatske su Mađarska, Slovačka, Latvija, Bugarska i Grčka. Gdje smo sad u odnosu na prije - Vedriš pojašnjava.

Vedriš kaže: "Bili smo 60 i nešto posto tada, međutim ja bih taj podatak stavio u kontekst. Ne zaboravite ako vam nestane 400 000 ljudi, onda ćete sigurno dobiti da je pola ili više od pola toga rasta zbog smanjenja broja stanovnika, onda po stanovniku taj broj raste, ali isto tako nedvojbeno su se ta sredstva pretočila i u smanjivanje te razlike". 

PAUŠALNA CARINA /

Ako od danas naručujete online, pripazite na dodatan trošak! Evo kako će se računati nova carina

Glavna zamjerka

U RTL-ovoj anketi građani najviše ističu EU fondove - njih četvrtina. Sa sličnim postotkom izdvajaju putovanje bez graničnih kontrola. Ispod 10 % ih navodi veću mogućnosti zapošljavanja. 

"Ako želim otići bilo gdje – u Njemačku, Irsku, mogu odmah večeras otići. S osobnom", kaže Josip iz Zagreba.

Velika promjena dogodila se s novim vatrometom - onim novogodišnjim 2023. Nakon 10 godina članstva Europska Unija je Hrvatskoj donijela i novu valutu euro. S eurom su stigla i poskupljenja. Prije 13 godina se za 10 kuna moglo kupiti 3 kilograma jabuka, danas je to pet puta skuplje. 

"Sad ljudi komentiraju puno. Kad kažete ne znam, recimo kupe dva eura. Pa kažu: Ajme dva eura, pa to je 15 kuna!", kaže Jela Uzelac, prodavačica na zagrebačkoj tržnici Dolac. 

U godini ulaska u EU u Hrvatskoj je bilo oko 345 000 nezaposlenih. Na današnji dan, prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ih je manje od 60 000. Govorimo o 83 % manje nezaposlenih. 

"Prvo ove dobre stvari da smo isfinancirani u puno dobrih stvari, da smo mogli neke stvari si omogućiti, a  drugo smatram da nam je standard nekako u odnosu na Europsku uniju zbilja nizak", kaže Vesna iz Zagreba.

"Erasmus možda, tu smo praktički nama studentima najviše pomoglo. I jednostavan prijelaz preko granica.- Ukidanje roaminga? - Da, da. Pomaže", ističe Niko iz Zagreba. 

Kod navođenja nedostataka EU članstva u našoj anketi uvjerljivo vodi zamjena kuna eurima. Gotovo 30 posto ispitanika to je navelo kao najveći nedostatak. Slijedi pojačano iseljavanje radno sposobnog stanovništva, te obveza zbrinjavanja izbjeglica.

NAŠIH 13 GODINA U EU /

Ariana Vela o hrvatskom članstvu: 'Pomaci se vide, ali propuštene su velike prilike'

Konačno povezani

Ulaskom u EU Hrvatska se konačno povezala. Otvoren je Pelješki most najveći projekt financiran iz EU-ovih fondova. Kad se podvuče crta - povukli smo 21 milijardu eura više nego što smo uplatili. 

"Najvažnije je što smo dobili ceste koje imamo. Evo ja idem iz Koprivnice i vi dođete do Zadra. Da nema cesta, što bi vi imali. Ceste su nam glavni prioritet", kaže Marijan iz Koprivnice. 

Euro je donio više i uličnim sviračima. Ali, nakon 13 godina, nije sve pjesma. Hrvatska je od ulaska izgubila oko 400 000 stanovnika - gotovo da je nestao cijeli grad veličine Splita i Rijeke zajedno. Europa je Hrvatskoj dala, ali i uzela.