Da bi smanjio račun za struju, Goran Cvetojević iz Velike Mlake na krov obiteljske kuće planira postaviti solarne panele. Investicija nije jeftina, koštat će ga oko 12 tisuća eura, no Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebao bi uskočiti s 50 posto.
"Fond sufinancira oko 600 eura po kilovatu, što je jedan značajan iznos i bitno smanjuje vrijeme koje je potrebno da se isplati startna investicija. Bez Fonda mislim da je to puno kompleksnije i teže napraviti za jednu obitelj“, kazao nam je Goran.
Povrat uloženog očekuje za dvije godine, ali i manje račune za struju.
"Mi očekujemo kao obitelj da ćemo mjesečne troškove za električnu energiju smanjiti za gotovo 90 posto, što je na iznos od nekih 250 eura koliko mi mjesečno trenutno imamo troškove, jedna vrlo bitna ušteda za obitelj“ kaže Goran.
Novi krug podjele državnog novca za energetsku obnovu obiteljskih kuća počinje za pet dana. Osim ugradnje solara, Fond će sufinancirati izolaciju zidova i krovova, zamjenu stolarije, ugradnju dizalica topline.
Za kuće oštećene u potresu moguće je dobiti 80 postotno sufinanciranje.
"Drugima kojima te kuće nisu oštećene 60 posto od planiranih sredstava za energetsku obnovu, do maksimalnog iznosa od 62 tisuće eura. To su značajna sredstva“ kazao je Branko Bačić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
"Do sada je putem Fonda obnovljeno 25 tisuća obiteljskih kuća, ovdje očekujemo nastavak toga i unaprjeđenje, očekujemo po procjenama 10-ak tisuća prijava“ dodao je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Novca će, uvjeravaju iz Fonda, biti dovoljno za sve.
"Najveći problem je s Elektrom i dobivanjem elektro-energetske suglasnosti. To je segment u kojem se nekada izgubi nepotrebno vrijeme, nekada i više od mjesec ili dva, a svi projektnu dokumentaciju priprema tvrtka izvođač“, kaže Goran Cvetojević.
Zainteresiranih za obnovu svake je godine sve više, budući da obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u zemlji.
"I one su izgrađene prije 1970. godine, gotovo su energetski neučinkovite i nemaju nikakve toplinske izolacije i na sve te kuće danas dodati toplinsku izolaciju, promijeniti prozore i promijeniti krovišta je ogromna aktivnost za građevinski sektor“, zaključuje Mirjana Čagalj, potpredsjednica je HGK za graditeljstvo i promet.
