Stižu poticaji za električne automobile koje smo čekali gotovo dvije godine. Sve bi se trebalo dogoditi do kraja ožujka. Poticaji su devet tisuća eura za električni auto, pet tisuća za hibride, dvije i pol tisuće za motocikle i skutere. U Fondu kažu da dijele najveći iznos dosad, 15 milijuna eura. Zašto smo tako dugo čekali i zašto se opet išlo na najbrži prst, sve su to pitanja za one koji novac dijele. A to je Fond za zaštitu okoliša. Gošća Direkta je Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost.
Zašto Fond nije dijelio poticaje prošle godine? Mnogi su vozači čekali pa nisu dočekali.
Nažalost, poticaji su zadnji put bili u lipnju 2022. godine. Mi smo ih imali u planu i za 2023. i bili smo ih najavljivali da će biti u drugoj polovici prošle godine. Nažalost, zbog spleta raznih okolnosti to se nije dogodilo. Naime, u razdoblju prema kraju godine čekali su neke važne uredbe odnosno legislativu na europskoj razini koja definira upravo uvjete za poticaj odnosno tzv. potpore male vrijednosti, a one su došle tek krajem prosinca, a mi smo paralelno pripremali i druge velike programe usmjerene građanima koji se tiču poticanja gradnje fotonaponskih elektrana i programa za obnovu energetsku obiteljskih kuća. Oni su objavljeni koncem prošle godine, jako su izdašni financijski. Nekako smo shvatili da ne možemo u isto vrijeme toliko velikih stvari plasirati i odlučili smo da ćemo s pričom za poticaje za električna vozila za građane ići odmah na početku ove godine. Jasno da su pripremne aktivnosti počele i u prošloj godini ali, evo, nekako zbog redoslijeda i da ne zbunjujemo zapravo potencijalne korisnike sad idemo s tom pričom
I dalje ostajete na istom modelu. Poticaji se dijele u tom jednom danu. Ide se zapravo na taj najbrži prst? Je li to najbolja metoda za dijeljenje tog novca?
Tu trebamo razlikovati pojmove što je metoda odnosno model, a što je efekt koji nastaje. U medijima se voli koristiti taj pojam najbržeg prsta, a on je zapravo samo posljedica, model po kojem dijelimo sredstva. To je model po kojem vi dođete negdje kad se objavi početak priče i prema redoslijedu se vaša prijava uzima u razmatranje i dodjeljuju vam se sredstva. I to je uobičajen model koji koriste apsolutno sve države koje daju poticaje.
Prošli put se dogodilo da je sav novac podijeljeni u manje od sat vremena. Tako da tko prvi dođe dobije poticaje.
Ali to je to pitanje efekta. Kod nas je očito takav interes kada se objavi da država dijeli sredstva za nešto da svi u strahu da ne ostanu bez sredstava nahrupe u isto vrijeme i stvori se taj efekt najbržeg prsta.
Ali da niste možda čekali skoro dvije godine, možda ne bi sada tolika navala. Da se ne dijele poticaji samo jednom godišnje, možda ne bi bila takva navala. Nije li tako?
Je, ali evo odlučili smo da ćemo nastojati to anulirati povećavanjem budžeta i mislim da je to jedino logično rješenje. U zadnjem krugu poticaja za građane je bilo sedam milijuna eura na raspolaganju, a sad imamo 15 milijuna eura i mogućnost ako stvarno bude interes veći od toga da čak osiguramo i neka dodatna sredstva.
Nemaju tako baš sve zemlje. Recimo, u Sloveniji se može kupiti električni auto u bilo kojem trenutku u godini i dobije se iznos nazad. Doduše nisu toliko veliki iznosi. Iz mnogih ovih udruga autoentuzijasta su kritizirali da ovo možda nije najbolji način i da bi bilo bolje da je novac cijelo vrijeme dostupan građanima, ali u manjem iznosu. Mislite li da je tako ili ne?
Drugi način ne postoji. To je samo pitanje ukupnog iznosa sredstava koji imamo u tu svrhu. Baš sam bila pogledala, u Sloveniji je aktualni poziv, ima ukupnu lokaciju šest milijuna eura. Znači šest milijuna u odnosu na naših 15 i kod njih je maksimalni poticaj šest i pol tisuća eura u odnosu na naših devet. Zašto u Sloveniji nije tolika navala, ja to iskreno ne razumijem jer zapravo svi ostali parametri su isti. Zašto Slovenci se manje ili možda sporije odlučuju tražiti poticaj od države - nemam odgovor na to, ali definitivno nije slučaj kod nas. Što je i dobro jer pokazuje da je kod nas kad je u pitanju jedna ovakva aktualna tema velik broj građana zainteresiran za to, želi pristupiti nekakvoj promjeni, želi kod sebe, u svom kućanstvu odnosno u svom životu ići putem zelenijeg i čišćeg što je za svaku pohvalu.
Jeste li vi zadovoljni koji tempom se to događa? Je li i dalje imamo električnih automobila manje od jedan posto u Hrvatskoj? Mislim da je u EU-u prosjek nekih 15-ak posto. Je li to presporo?
Pa ako se uspoređujemo s Europskom unijom - naravno da kaskamo. Ali, opet moramo uzeti u obzir da smo zadnji ušli u EU, da naša kupovna moć nije kao kod građana u ostalim državama članicama i da s onim što imamo radimo najbolje što je u našoj mogućnosti. Ne možemo se gledati 1/1 i reći oni su na 15 posto, a mi smo na manje od jedan posto, ali trend porasta je jako vidljiv i bez naših poticaja u prošloj godini više od 2000 novih vozila je registrirano i vidimo tendenciju da će stvari ići uzlaznom putanjom.
Mnogi misle da se zapravo ta infrastruktura koja prati ta električna vozila ne razvija dovoljno brzo, da se i dalje pune jako sporo, da punionica ima premalo. Hoće li se to promijeniti uskoro ili...?
Stručnjaci kažu da trenutno imamo dovoljno punionica u odnosu na broj automobila koje imamo u državi, ali treba uzeti u obzir da smo mi turistička zemlja, autodestinacija i da moramo taj resurs širiti kako bismo mogli gospodarsku važnu granu - turizam - dalje razvijati. Jako puno sredstava je osigurano iz EU fondova, iz Nacionalnog plana oporavka otpornosti kroz koje će se upravo financirati postavljenje novi punionica. Ono što mi u Fondu radimo prvi put od ove godine u ovom paketu energetskih obnova obiteljskih kuća nudimo poticaj i za jedan logičan komplet, a to je da za ljude kad obnavljaju kuću postavljaju fotonaponsku elektranu na krov, mogu postaviti i punjače da zapravo zatvore jedan krug i budu energetski praktički samodostatni.
Ne znam jeste li to primijetili u Hrvatskoj, ali kao da ne postoji svijest da je dizel nešto što je stvar prošlosti. Ljudi kao da najnormalnije kupuju dizel automobile. Kako promijeniti tu svijest?
Mi smo i tradicijski isto malo ukorijenjeni u dizel. Polako, ali sigurno to se mijenja. Na ruku će nam ići to što će proizvođači zapravo sve manje proizvoditi dizel i nećemo imati više opcija. Naravno da je dizel štetna varijanta. Naravno da trebamo poticati čim više da ljudi voze na električnu energiju, da ne stvaraju dodatne misije. Ali ja moram spomenuti da tu postoje i druge opcije prijevoza koje imamo na raspolaganju koje je šteta da ne koristimo malo više, a to je izvrstan javni gradski prijevoz kojeg imamo barem u velikim gradovima. I to su ove besplatne opcije, vožnja bicikla i pješačenje.
Možda ste u pravu, ali možda ne bi bilo loše ni da je javni prijevoz malo bolji. Hvala vam puno što ste bili gošća Direkta. Nadam se drugi put da se vidimo s malo većim brojkama.
