Fra Jure Šarčević, povjerenik zagrebačkog nadbiskupa za posvećeni život bio je gost u RTL-u Danas.

Nakon žalovanja sazvat će se konklava za novog papu. Birat će i mnogo novih kardinala. Je li to ostavština pape Franje?

Pa Papu biraju kardinali. Istina je da među sadašnjim elektorima, kardinalima najveći broj onih koje je imenovao za kardinala je papa Franjo. Ali to je takva praksa u crkvi.

Dosta ih dolazi iz zemalja u kojima su katolici manjina

Pa i iz više zemalja. Uglavnom, papa se orijentirao za vrijeme svoga pontifikata, najviše prema onim zemljama u kojima su kršćani manjina. Evo tako, nije došao k nama u Hrvatskoj, kao i u mnoge druge zemlje u kojima su katolici većina. Ali on je imao nekakav svoj kriterij, više sličan Isusovu kriteriju koji je ostavio, sjetimo se one slike 99 ovaca, da traži onu izgubljenu. On se vodio tim kriterijem za sve vrijeme svoga pontifikata.

Po mnogočemu je bio drugačiji. Posljednji ispraćaj će također biti drugačiji. Čuli smo nakon 300 godina, odabrao je baziliku Marije Velike. Što time želi. Kakvu poruku time želi poslati? Isto tako, znamo informaciju da papino tijelo ipak neće biti izloženo vjernicima

On je izabrao i želi promijeniti taj kontinuitet. To je više na neki način u ovim perifernim stvarima. Kad je riječ o sadržaju o onome što je nauk Crkve, on je ostao strogo na liniji dosadašnjih papa. Međutim, ono po čemu se on razlikuje jest njegova blizina malim ljudima. Nije mu bilo stalo toliko do ugleda struktura, pa i crkve kao takve nego do konkretnog čovjeka. Njemu je bio važan svaki čovjek, bio on vjernik ili nevjernik. Svakome se htio približiti na jedan izvanredan način, baš onako kako je Isus pristupao i ima razumijevanja za svakog čovjeka. Tako je i papa Franjo gdje god odlazio tako je postupao.

Više pogledajte u videu