Veliki pad kamata na štednju. U posljednjih pola godine u prosjeku su pale više od 50 posto. Nakon što su jesenas banke krenule u svojevrsnu 'utrku' u tome tko ima najviše kamate na štednju, ovome je trendu došao kraj. Iako su kamate u bankama niske, depozit samo raste, on je u odnosu na lani veći za milijardu eura.
Na računima imamo toliko novca da bi mogli vratiti gotovo 80 posto hrvatskog javnog duga. Samo u bankama držimo više od 37 milijardi eura.
"Mislim da se danas ne isplati držati novac u banci jer su kamate niske, postoje drugi, puno bolji načini štednje", kaže Zagrepčanka Ivana Kecur.
"Imam u Dalmaciji tri apartmana, trebam napraviti još 3-4 i onda si miran", dodaje gospodin Vlado.
Jedni ulažu u cigle, drugi u dionice i fondove, treći u zlato i kripto valute. Ukupna financijska imovina Hrvata veća je od 87 milijardi eura, a 40 posto tog iznosa čuvamo u bankama, iako su kamate na štednju pale i do 50 posto.
"Kamatne stope na oročene depozite, prije svega bih tu izdvojio oročenje dulje od 6 mjeseci ili godinu dana, vidimo pad, što je u skladu s najavama Europske središnje banke o ciklusu spuštanja kamatnih stopa", ističe Niko Maričić, fond menadžer.
"To je ozbiljna razlika, čine nam se ti postoci mali – 1 ili 2 posto, međutim kada gledate neke veće količine novca i oročenje to je drastičan pad od 50 posto, da tako nešto poskupi u dućanu, poludjeli bi" kaže Ivona Mijatović Duatović, kreditna posrednica.
"Uzmimo primjer, ako danas oročavate 10 tisuća eura na 12 mjeseci, prosječna kamatna stopa vam je 1,01, što znači da ćete nekih stotinjak eura dobiti za godinu dana na svojih 10 tisuća eura, a prije šest mjeseci da smo uzeli oročenje na godinu dana dobili bi od 190 do 200 eura, ovisno od banke do banke" zaključuje kreditna posrednica.
Samo lani, banke u Hrvatskoj zaradile su 1,36 milijardi eura.
"Sad su već počeli dolaziti rezultati za prvi kvartal, indikacije su da su rezultati i više nego značajni u kontekstu plusa za vlasnike komercijalnih banaka u Hrvatskoj", kaže financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
Opcija za investirati ima gotovo za svakoga, ovisno o tome koliko je tko spreman uložiti, ali i riskirati. Disperzija je tu najvažnija.
"Dio uložite u tržište kapitala, dio uložite u štednju, dio u nekretnini segment, dio u lego kocke ili područje umjetnina, disperzija je ona koja omogućava da se ti rizici prošire, a opet da uhvatite onaj dio klase imovine koji će povući više" zaključuje Japunčić.
