Hrvati bolje jedu nego prije deset godina i ozbiljno promišljaju o hrani. Pozitivni su pomaci u konzumaciji ribe, hit su orada, brancin i tuna.
"Čak dva do pet puta više konzumiramo određene kategorije morske ribe, jedino što smo smanjili konzumaciju lignji i srdela, to smo se malo iznenadili. Što se tiče školjkaša i ostalih mekušaca tu imamo povećanje od čak nekih 20-ak posto", ističe Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Konzervirana tuna jede se triput više, ali i sve to, još je uvijek premalo u odnosu na druge europske zemlje. Batat je sve prisutniji, ali krumpir je na većini tanjura dominantan! Juha je uobičajena, muškarci biraju svinjetinu, žene piletinu. Raste potražnja za puretinom. Više se koristi maslinovo ulje.
Članica tima za provođenje istraživanja, Martina Pavlić koja je magistrica nutricionizma nastavlja s rezultatima: "Dok je recimo kruh zapravo opao, nešto neznatno, otprilike nekakvih 12 posto! Imate konzumaciju orašastih plodova i sušenog voća, što je možda trend healthy snackinga, zdrave grickalice u raznim zobenim kašama kojima je također porasla konzumacija, otprilike četiri puta u odnosu na prošlo istraživanje".
Kupus i rajčice hit su povrće, jabuke i grožđe voće! Ipak, nije sve pozitivno! Jede se 22 posto više kolača i slastica, više se piju jaka alkoholna pića, osobito rakija! Prije deset godina vino i pivo bilo je jednako, danas prednjači vino. Djeca do devet godina neočekivana su s hranom, kaže ravnateljica Sokolić.
"Najučestalija namirnica, to smo se jako iznenadili je slanina ili panceta, djeca jako vole to konzumirati, znači češće konzumiraju griz na mlijeku od nekih pripravaka kupovnih!", kaže Sokolić.
Šećer se inače ističe kao najveći problem, ali po potrošnji soli smo u top tri najgore europske zemlje. Mi, Mađari i Turci. Hrvati sole nemilo, čak 12 grama na dan!
"Preporuka je 5 grama soli dnevno, tako da već s dvije šnite kruha dobivamo oko 20 posto preporučenih unosa soli. Primijetili smo da skoro 50 posto peciva, pogotovo peciva s nadjevom, ima znatno više od 2 grama soli", upozorava Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane NZJZ-a Andrija Štampar.
Prema istraživanjima 96 posto populacije svjesno je štetnosti soli, ali ne čine konkretne pomake. Samo dva bljutava tjedna dovoljna su za reprogramiranje papila na realan okus kakav imaju djeca. Ipak, Hrvatima je uglavnom loše od cijena hrane!
"Još uvijek su cijene hrane u Hrvatskoj, na godišnjoj razini povećanje je negdje tri puta veće nego u Europskoj uniji", kaže nam Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.
Razlog je što ne proizvodimo dovoljno hrane pa imamo veliku uvoznu ovisnost. Zato hrvatska kućanstva za hranu i piće izdvajaju oko 30 posto kućnog budžeta što je dvostruko više od europskog prosjeka.
