Svako treće dijete od osam godina ima problem s prekomjernom tjelesnom težinom. Porazni su to podaci koji su nas smjestili na neslavno peto mjesto u Europskoj uniji. Ipak, zdravi jelovnici u vrtićima i školama počeli su davati rezultate.
Djeca češće doručkuju, jedu više voća i povrća, ali da bi se prestali debljati, prethodi borba s prikrivenim kalorijama iz grickalica i zaslađenih pića.
"Imaju šarene omote i nacrtani su neki likovi. Nekako mi izgledaju ukusno", govori Leona Šabić, učenica 2. razreda OŠ Središće u Zagrebu.
"Ja to vidim na blagajni dok nam oni to naplaćuju i pitam mamu dali ja to smijem i dodam na blagajnu", kaže Viola Bradarić, učenica 3. razreda OŠ Središće u Zagrebu.
Jer djeca te dobi ne znaju kada su žrtve marketinga. Najveći je broj reklama koje promoviraju upravo nezdravu hranu.
"Mala djeca ne čitaju, svi proizvodi sadrže sastojke, a oni znaju čitati i tu vidimo roditelje čija je uloga jako važna pri odabiru toga što će dijete da kupi", objašnjava Ana Dautović, zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Da su toga svjesni, pokazao je podatak od 60 posto roditelja koji podržavaju uvođenje zakonskih ograničenja. U Europskoj uniji sve se svodi na samoregulaciju. U Hrvatskoj djeluje radna skupina koja planira regulatorni okvir govori Maja Lang Maorović koja radi kao edukacijska rehabilitatorica u HZJZ-u.
"Koji bi zaista ograničio mogućnosti oglašavanja ne sve hrane naravno, već one s visokim udjelima soli, šećera i masnoće djeci", rekla je.
Veća je učestalost debljine kod djece nižeg socioekonomskog statusa, pokazalo je istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i UNICEF-a. Zbog rasta cijena velik je broj namirnica ljudima postao nedostupan.
"Da ne pričam ekološka hrana, voće, povrće to je skuplje od mesa. Sad za doručak jest jaja, avokado, svježi sir to teško, to se jedu hrenovke i paštete", kaže Kristina iz Zagreba. Voditeljica projekta pak odgovara da je zdrava prehrana zapravo vrlo jednostavna.
"Možda će malo grubo zazvučat ovo što ću reći. Kilogram srdele je još uvijek jeftiniji od jedne pizze, mi imamo zdravstveno ispravnu vodu, zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke", odgovara Sanja Musić Milanović.
Epitet ekološki nekad se zloupotrebljava te su preporuke ugledati se na prehranu naših baka i djedova.
"Nije nužno kupovati ono što se promovira kao zdravo, trebamo se nekako voditi i zdravim razumom i edukacijom. Namirnice kao što su kiseli kupus ili mahunarke nekad su smatrani hranom za seljake, a sad znamo da su jako zdrave", zaključuje nutricionistica Ivana Šimić.
Pomaci su spori, ali sve prisutniji, jer sve su prepreke rješive kada se osvijeste.
