Guverner HNB-a Boris Vujčić u velikom intervjuu za RTL Danas iznio je prve prognoze za iduću godinu. Pojasnio zašto su neki proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj, a otkrio je i da bi cijene bile nešto niže da nismo uveli euro.
Ovogodišnja blagdanska potrošnja je rekordna. Treba li onda očekivati usporavanje inflacije?
Pa ja mislim da da. Bez obzira na ovogodišnju blagdansku potrošnju, iduće godine očekujem da će se inflacija i dalje usporiti. Ona se usporava već od kraja 2022. godine u 11. mjesecu je bila na maksimumu od tada pada i očekujemo da će nastaviti padati i iduće godine.
Građani se konstantno žale na rast cijena. Zbog čega je konkretno jeftinije ići u šoping, primjerice u Trst nego kupovati u Hrvatskoj?
A kako što. Ako pogledamo, recimo usporedbu naših cijena s prosjekom Europske unije, onda možemo vidjeti da u nekim kategorijama su cijene u Hrvatskoj bitno niže. U nekima su na razini EU, a u nekima su čak i nešto više. Ono o čemu ljudi najviše obično razmišljaju je hrana, gdje smo mi sada došli praktički na razinu Europske unije, čak zeru iznad toga. Što se tiče drugih stvari, neke su puno jeftinije u Hrvatskoj tipa stanovanja, režija zdravstva, obrazovanja. Neki su čak i više poput telekomunikacija u prosjeku nego u Europskoj uniji.
Građani, primjerice, što se tiče cijena hrane, kažu, odu u Trst i kupe puno više nego što bi za taj novac kupili ovdje u Hrvatskoj.
To znači da su cijene tamo konkurentnije nego nego u Hrvatskoj, ali zašto jesu to je više pitanje za one koji se bave maloprodajom i distribucijom hrane poljoprivrede. I to su sve faktori koji utječu na to da cijene su više ili niže u jednoj ili drugoj zemlji.
Što se vama čini iz vašeg iskustva što je najviše poskupilo?
Pa ako ja gledam što je poskupjelo, ja bih rekao da kad čovjek ide na more po ljeti, onda su cijene znatno više nego što su bile pred dvije tri godine.
Spomenuli ste turizam. Što nas čeka u turizmu u idućoj godini?
Pa ja mislim da, kao što smo rekli i u našim makroekonomskim analizama i projekcijama turizam, sada je u situaciji gdje su cijene vrlo brzo rasle zadnje tri godine znatno brže nego u zemljama koje su naši konkurenti. U Hrvatskoj su porasle gotovo 50 posto. U tim zemljama 20 posto. I tu se treba zapitati da li postoji više prostor za rast cijena, je li omjer usluge i cijene je takav da smo konkurentni ili gubimo na konkurentnosti. To je prvenstveno pitanje za turističke djelatnike. Mi ćemo sigurno imati dobru sezonu, ali pitanje je što je cilj? Da li da prihodi od turizma realno rastu. Da li da povećavamo broj noćenja ili smo zadovoljni s ovime što u ovom trenutku imamo?
Što se tiče cijena, što bi bilo da nismo uveli euro?
Što se tiče cijena da nismo uveli euro, one bi bili malo malo niže. Ono što naše procjene govore je da je uvođenje eura pridonijelo stopi inflacije od 0,2 do 0,4 postotna poena. Ja mislim da je najbolje gledati što se dogodilo s cijenama u zemljama koje nisu uvele euro pa uspoređivati s Hrvatskom. To nam daje nekakav najbolji pokazatelj što bi bilo da nismo uveli euro. I ako pogledate Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, znači li to istočnoeuropske zemlje koje nisu uvele euro, unjima su cijene rasle brže nego u Hrvatskoj. Znači da je do eura, onda bi kod nas cijene rasle brže nego u tim zemljama. Očito se radi o nekim drugim faktorima koji su doveli do visokih stopa inflacije, ne samo u cijeloj istočnoj Europi, nego u cijeloj Europi.
Nastavljaju se spuštati kamatne stope. Hoće li se to vidjeti na kreditima za građane?
Da. Znači, pad kamatnih stopa će se vidjeti i već se polako počinje vidjeti i na kreditima za građane, a više na kreditima za poduzeća. Tu su kamatne stope već brže pale, ali će se to odraziti i na kredite, prvenstveno hipotekarne stambene kredite za građane.
Rastu nenamjenski krediti. Dižu li ih građani kako bi pokrili obveze svakodnevnog života?
Ono što smo primijetili jest da volumen kredita tih gotovinskih raste kada raste prodaja automobila. Znači, vidi se da se puno koriste za kupovinu automobila. Ove godine prodaja automobila, odnosno kupovina strane kućanstava značajno rasla i to vidimo korelaciju s trendom rasta gotovinskih kredita. I prije sezone vidimo da dosta rastu znači za opremu apartmana, očito pripremu turističke sezone.
Što nas još čeka u idućoj godini?
Pa ono što vidimo je da će rast ostati jak 3,3 posto. To je znatno brže od prosjeka eurozone ili Europske unije. Isto tako, očekujemo da će se stopa inflacije nastaviti smanjivati kamatne stope da će nastaviti padati i zaposlenost će rasti sporije nego ove godine. Ove godine je rast zaposlenosti bio nešto preko tri posto, procjenjujemo iduće godine će biti oko dva posto,. To znači i dalje kreiranje značajnog broja novih radnih mjesta. Ove godine je kreirano preko 50 tisuća novih radnih mjesta. Iduće godine bi moglo biti oko 35 tisuća, što znači da će potrebe za radnom snagom rasti i s obzirom na to da ih samo djelomično možemo u Hrvatskoj zadovoljiti s domaćim radnicima, rastom participacije ili smanjivanje nezaposlenosti. To znači da ćemo vidjeti i nastavak trenda imigracije.
Ovo vam je treći mandat. Surađivali ste s puno ministara od ministra Linića, pa nadalje do ministra Primorca. S kojim ste imali najbolju suradnju?
Mogu reći da sam sa svim ministrima do sada imao vrlo dobru suradnju i to se isto tako nastavlja i danas s ministrom Primorcem.
