Trgovci, ali i država izgubili su milijune. Prvi bojkot zbog rasta cijena trgovce je stajao najmanje 32 milijuna eura! "Napokon da se narod buni, napokon da se nešto događa i napokon da se zalažemo za nešto što je za naše bolje", kaže Željana iz Zagreba. "Pa mislim da je to bit stvari, nećemo mi srušiti cijene s time, ali smo pokazali smo jedinstvo, da se možemo ujediniti, da to želimo i da nam je nekih stvari dosta", kaže Mirjana.
Dosta je divljanja cijena i bojkot ide dalje. Kako sada stvari stoje odustalo se od bojkota jednog po jednog trgovačkog lanca. Ponovno se bojkotiraju svi trgovci - novi datum – petak 31. siječnja! Organizatori su prelomili nakon intervjua predstavnika trgovaca u subotnjem RTL-u Danas.
"Ne treba tu biti nikakav odgovor, mi ćemo raditi svoj posao kao što smo radili i do sad, mi smo se racionalno ponašali. Naše marže su takve kakve jesu, one su minimalne da bi došli do točke pokrića da bi mogli pokriti troškove", kazao je kazao je Mirko Budimir potpredsjednik izvršnog odbora HUP-Udruge trgovina.
Ipak, revoltirani građani ne misle tako. Već mjesecima odriču se proizvoda koji su bili uobičajeni dio redovne potrošačke košarice. "Puno ljudi tu radi za minimalac i to je jako tužno, ali na kraju neki put čak i nije bitno koliko zarađujete – jednostavno vam iz principa nećemo dati 5,6,7 eura za običnu čokoladu", kaže Karla.
Na istom tragu je i psihologinja. Kaže da su građani osjetili da mogu potaknuti promjene ako se ujedine. "Ono što je ovdje situacija, da zaista neovisno o tome zarađuju li ljudi 400 eura ili ima primanja od 1000 ili više eura – ovdje se vidi ta nepravda i izigravanje, ljudi imaju dojam kao da se pravi budala od njih jer plaćaju visoke cijene za ono što ne vrijedi toliko", naglašava Dajana Čopec, psihologinja.
U petak ide novi bojkot
I zato se u petak ide u novi bojkot. "Ovdje se trenutačno radi o nekoj vrsti legalizirane pljačke, jer Vlada bi trebala učiniti puno više", dodaje Marko Paripović, predsjednik udruge Potrošački centar.
"Mi smo uputili poziv potrošačima da se očituju oko najmasovnijeg bojkota, da se nastavi bojkot idućeg petka", kazao je Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme Halo, inspektore.
"Ovo je zaista davanje jasne poruke da su stvari prevršile svaku mjeru. U Hrvatskoj imamo 6 posto ljudi koji ne mogu niti svaki drugi dan priuštiti si kvalitetan obrok, ima 20 posto građana koji žive na granici siromaštva, 50 posto naših radnika živi ispod 1160 eura neto", kazao je Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Svatko iz lanca snosi dio odgovornosti
Vlada za visoke cijene krivi trgovce, trgovci dobavljače. Mnogi pak krive Vladu – a ako pitate stručnjake – svatko iz lanca snosi dio odgovornosti.
"Na tom terenu imate četiri glavna igrača ili partnera – jedan je dobavljač, drugi je trgovina, treći je država s PDV-om i četvrti je potrošač. Ova prva zna se koje interese imaju – da su cijene sve veće", dodaje Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
Dio stručnjaka misli i da je problem u visokom PDV-u, a Hrvatska ima tri stope ovisno o proizvodu koji se prodaje.
Snižena stopa od 5% primjenjuje se na osnovne proizvode poput kruha i mlijeka. Druga stopa od 13% odnosi se na prodaju vode, struje, novina ili ogrjeva. No, na mnoge prehrambene proizvode i dalje se primjenjuje standardna stopa od 25 posto.
Što je zemlja tržišno uspješnija to ima jače regulatorne mehanizme, kažu stručnjaci.
"Pokušajte zamisliti Ligu prvaka da se na terenu ne pojave suci i da nisu iscrtane linije gdje se nogomet igra. Umjesto nogometa dobili bi neugodnu tučnjavu svih koji misle da su u pravu. Tržište da, ali tržište mora imati kontrolne i zaštitne mehanizme koji omogućuju da se ta utakmica odvija u fer odnosima", dodaje Vedriš.
Na fer igru računaju potrošači, a dok se ona ne dogodi - pripremaju se nove akcije.
