Hrvati su zadovoljni, ali drugi su zadovoljniji tako se otprilike mogu sažeti najnoviji podaci Eurostata o osobnom osjećaju zadovoljstva.
Za osjećaj zadovoljstva važno je baš sve - koji posao radite, možete li, kada poželite na frizuru i kako je kod susjeda. Mario iz Zagreba bi generalno, od jedan do deset, dao ocjenu pet ili šest. Filip iz Splita dao bi čistu desetku.
"Super sam zadovoljna. Neću da razmišljam o negativi. Financije? Dobro, krpamo se.", kaže Mirsada iz Zagreba.
Krpaju se Hrvati više nego ostatak Europe, barem tako pokazuje najnovije Eurostatovo istraživanje.
Tako je prosjek Unije u zadovoljstvu financijskom situacijom između šest i 7,1 od deset, ovisno o stupnju obrazovanja. Dok je kod Hrvata ta ocjena od 4,7 do 6,7.
I nije to samo pitanje plaća - objašnjava ekonomistica Maja Vehovec, već i velikog društvenog jaza.
"Može se dogoditi da osim te nejednakosti, da je tu pitanje i šansi. Šansi za bolji život, istih šansi. Ako je osjećaj da nemate iste šanse, da je određen dio građana za te šanse zakinut, onda i to može biti izvor nezadovoljstva ili manjeg zadovoljstva."
Sreća raste sa stupnjem obrazovanja
Nešto smo bolji kada je riječ o osobnim odnosima.
"Prosjek Europe je od 7,6 do 8, dok je kod nas od 6,6 do 7,6. Ponovno - zadovoljstvo raste uz stupanj obrazovanja.
"Glavni zaključak zadovoljstva osobnim odnosima je da smo mi zadovoljni, ali da su drugi zadovoljniji. Da prevedemo na školske ocjene, mi smo s osobnim odnosima zadovoljni za trojku, a ostali su za četvorku. Austrijanci i Slovenci su za odličan ili -5.", objašnjava psiholog Zvonimir Galić.
U prosjeku 64 posto građana Unije je sretno uvijek ili gotovo uvijek, dok se tako osjeća 45 i pol posto Hrvata.
Marko iz Zagreba ne slaže se s tim:
"Osrednje", kaže za razliku od Ivke kojoj ne treba puno:
"Imam svoj vrt i super sam zadovoljna, imam kokice i sve je super".
"Najzadovoljniji sam u tome što imam prijatelje koji me vole.", rekao je Mario.
Što ovo znači i zašto smo manje zadovoljni od većine Europljana objasnio je psiholog Zvonimir Galić.
"Većina ljudi je sretna, ali drugi su sretniji jer je drugima bolje. I to se vidi u svim istraživanjima sreće koje se provode. Zemlje koje su bogatije, koje imaju jasne institucije, gdje je korupcije manje, gdje je dostupnost zdravstvene skrbi veća, imaju sretnije ljude.
Tko bi rekao da nas smetaju - medijalna plaća od 1000 eura, čekanje devet mjeseci na magnetsku rezonancu i korupcija na svim razinama društva.
