Biljana Borozan ima neobičnu ideju: 'Predlagala sam pomicanje za pola sata'

Prije više od 100 godina, tijekom Prvog svjetskog rata, Njemačka i Austro-Ugarska prve su pomaknule sat. Cilj je bio uštedjeti energiju i bolje iskoristiti dnevno svjetlo. Ubrzo su ih slijedile i druge države. Danas, osim uštede, promjena vremena nekima donosi i – više posla.

Dalibor Lebarović, urar, kaže kako su dani oko promjene sata za njega najintenzivniji u godini. "Nama je to dva puta godišnje zanimljiv vikend, odnosno tamo od četvrtka-petka pa do ponedjeljka utorka. Moram obići sve satove jer se može dogoditi da neki pokazuje krivi datum ili da se nešto pokvarilo. Sve treba provjeriti", kaže. 

Iako se većina satova danas automatski prilagođava, mnoge je i dalje potrebno ručno namjestiti. No, promjena od samo jednog sata utječe i na ljude.

NE ZABORAVITE /

Noćas počinje ljetno računanje vremena: Kazaljke pomičemo za sat unaprijed

'To nije samo pomicanje kazaljki'

Specijalistica neurologije Ana Sruk upozorava da pomicanje sata remeti bioritam. "To nije samo pomicanje kazaljki. Time remetimo naš unutarnji ritam koji regulira san, metabolizam, raspoloženje i krvni tlak. Mnogi će idućih dana osjećati simptome poput mini jet laga", poručuje.

Promjenu osjećaju i životinje. Kod obitelji Strapač, koja se bavi proizvodnjom mlijeka, krave trebaju vrijeme za prilagodbu.

"Treba im otprilike tjedan dana i tada daju manje mlijeka“, kaže proizvođač Mario Strapač. "Sat ide naprijed pa mužnja dolazi ranije nego što su navikle. Pokušavamo im olakšati koliko možemo", dodaje.

VJEČNA RASPRAVA /

Upitno pomicanje kazaljki sata: Deset prednosti i deset mana ljetnog računanja vremena

Od pomicanje sata odustalo 14 zemalja

U ovom stoljeću čak 14 zemalja odustalo je od pomicanja sata. U Europi su to, među ostalima, Island, Rusija i Turska. I Europska unija pokušala je stati na kraj toj praksi.

Istraživanja su pokazala da su uštede energije minimalne, a negativni učinci na zdravlje sve izraženiji. U anketi Europska komisija sudjelovalo je više od 4,5 milijuna građana, a čak 84 posto podržalo je ukidanje pomicanja sata.

No, problem je nastao kada su države trebale odlučiti – trajno ljetno ili zimsko vrijeme.

'ZBOGOM PAMETI' /

U nedjelju prelazimo na neprirodno računanje: Ne treba žaliti ako nas preuzme AI

Pomicanje za pola sata

Eurozastupnik Tomislav Sokol smatra da jedinstveno rješenje nije lako postići.

"Postoje argumenti za obje opcije. Južne zemlje koje ovise o turizmu možda bi radije ljetno računanje vremena, ali teško je postići konsenzus", kaže Sokol. 

Dodatni prijedlog ponudila je eurozastupnica Biljana Borzan. "Predlagala sam kompromis – pomicanje za pola sata. No, ta je ideja pala u drugi plan jer su druge teme postale prioritet", rekla je. 

POSTOJI RIZIK /

Za vikend nas očekuje velika promjena, liječnica naglašava tko je posebno osjetljiv: 'Ovako se pripremite'

Podjele među državama

Među državama članicama podjele su jasne – Francuska i Poljska bile su za trajno ljetno vrijeme, dok su Finska i Nizozemska preferirale zimsko. Da je odluka donesena, moglo je doći i do neobičnih situacija. Primjerice, Hrvatska i Slovenija mogle su završiti u različitim vremenskim zonama – iako su susjedne zemlje.

Promjena sata utječe i na svakodnevicu građana – od obračuna električne energije do zdravlja. Liječnici upozoravaju na blagi porast srčanih i moždanih udara, ali i prometnih nesreća u danima nakon pomicanja sata.

Iako se kroz povijest više puta ukidala i vraćala, praksa pomicanja sata i dalje ostaje. Sve dok Europa ne postigne dogovor – koji, barem zasad, nije na vidiku.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!