Manji stanovi su po kvadratu uvijek bili skuplji od većih, ali ostaje pitanje koliko više cijene su opravdane. Tako stančić od 13 kvadrata na Branimirovoj obali u Zadru, koji je u prizemlju starije stambene zgrade, po kvadratu stoji 4270 eura.
"U svakom slučaju cijene su stvarno abnormalne, nisu pristupačne za nikoga. Možete vi reći ovo je Jadran, more, turizam, to se slažem. Ali kako da ljudi ovdje žive, da mladi ljudi ovdje nađu dom sa svojim obiteljima, a htjeli bi ostati kod kuće?", pita se Jasna Mihoc iz Bjelovara koja smatra da onda nije ni čudo da ljudi odlaze.
Zadranin Damir Dadić dodaje da tko god uloži u nekretninu zna da je sigurno uložio novce.
"Za mlade treba napraviti neke planove gdje će se omogućiti da se subvencioniraju stanovi u izgradnji, da se oslobode od plaćanja poreza jer za kupiti stan po toj kvadraturi, treba čovjek život uložiti, a kod nas više nisi siguran hoćeš sutra imati posao", govori nam.
Novouređena garsonijera u atraktivnoj je turističkoj zoni i unatoč visokoj cijeni metra kvadratnog, finalna cijena od 55 tisuća eura nije joj visoka, smatraju stručnjaci za tržište nekretnina, pa će vjerojatno brzo biti kupljena kao ulaganje.
"Njemu cijena će svakako u narednom razdoblju rasti i još ćete staviti turiste ili nekoga tijekom cijele godine, tako da vi konstantno dobivate nekakav priljev i u budućnosti ako ćete i prodati taj stan, Vi ćete svakako na njemu zaraditi", smatra Jurica Bosnar, pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru.
Cijene prosječnih stambenih kvadrata u Zadru se kreću od 3 do 6 tisuća eura, zavisno o lokaciji.
"Trenutno su cijene u nekom manjem porastu , od prošle godine do sada u Zadru su cijene nekretnina rasle oko 8,75 posto, a od početka ove godine do sada je oko 6,75. S tim da porast cijena ne prati pad transakcija", kaže vlasnik agencije za nekretnine iz Zadra Zoran Marasović.
Ulaskom u Europsku uniju, a posebice u eurozonu, tržište se otvorilo i kupcima iz europskih zemalja s višim prosječnim plaćama od hrvatskih. Do lani je svaki treći kupac bio stranac, a sada ih je oko 20 posto.
"Stambene zgrade koje su u novogradnji, manje više se prodaju u samim povojima, u samim tlocrtnim rješenjima", napominje Marasovića. A profesor Bosnar otvara i pitanje porijekla novca, odnosno sive ekonomije.
"Dalo bi se zaključiti da je velika količina novca tako i oprana. Praktički vi kupite stan u izgradnji i za nula kuna operete taj novac jer nećete platiti niti porez na promet nekretninama", ističe.
Za sve one koji s prosječnom plaćom teško mogu planirati kupnju vlastite nekretnine, utjeha nije ni podstanarstvo jer su i cijene manjeg broja stanova koji se daju u trajni najam otišle u nebo.
