Hrvatsku prate Bugarska i Litva s rastom od gotovo 11 i vidimo: 9,4 posto. Trend rasta u sve tri zemlje vidi se i u odnosu na prva tri mjeseca ove godine, u Hrvatskoj su nekretnine od tada skuplje za tri i pol posto! Istodobno: stambeni prostor jeftiniji je nego lani u 9 europskih zemalja, sretni mogu biti Njemačkoj gdje su kvadrati jeftiniji za 9,9 posto i Danskoj – za gotovo 8 posto. Nove podatke objavio je i Državni zavod za statistiku, a pokazuju isti trend rasta. Svi koji žele kupiti stan u Zagrebu platit će ga u prosjeku 14 posto više nego lani. Tek nešto bolje proći će oni na obali gdje su kvadrati skuplji za gotovo 13 posto. Na ostalim područjima Lijepe naše, piše DZS, rast je još viši - skoro 18 posto.
Pa, kako sada ovo - baš kad smo mislili da puca balon cijena nekretnina u Direktu je komentirao Filip Vučagić, investicijski analitičar.
Posljednjih mjeseci govori se o konačno nižim cijenama kvadrata - pa zašto upravo suprotno pokazuju novi podaci?
"Podaci su interesantni, na kvartalnoj razini to ipak izgleda malo blaže, vidljiv je trend usporednog rasta. Važno je naglasiti volumen transakcija - odnosno broj prodanih stanova. Ako je prošli tjedan prodano 10 stanova, ovaj tjedan 6 - to znači da je pao. To je već prvi korak koji najavljuje određene promjene na tržištu. Znači li to da se cijene korigiraju? Ne odmah."
Što onda savjetujete onima koji tragaju za stanom ili kućom - kupiti sada ili čekati?
"Ako recimo dva profila ljudi gledamo, oni koji to kupuju radi sebe - obiteljskih razloga ili za život - da se aktivnije uključe na tržište i da si nađu vremena da nađu pravu nekretninu i ispregovaraju što bolju cijenu. Danas se to može, danas možete dugo razgovarati s prodavačem, pokušati postići bolju cijenu ili uvjete, jer nema iza vas još troje četvero koji su spremni kupiti bez gledanja. A imali smo takve slučajeve. Cijene u startu će teško sada odmah biti niže jer imamo specifičnu situaciju gdje jednostavno nedostaje novogradnje i sve ono što se gradi nije u volumenima kao što je prije velike krize bilo. Ono gdje se događaju korekcije je na nerealno napuhanim i manje atraktivnim ili lokacijama ili kvaliteti nekretnina. Tu se više te cijene ne postižu. Zato su volumeni pali. Očekivanja su i dalje visoka, ali te cijene neće dogoditi.
Frustrirajuće je kada vidimo da u Njemačkoj padaju cijene nekretnina, a kod nas rastu. Pogotovo kad znamo da si prosječna obitelj ne može priuštiti pristojan stan. Može li država tu nešto napraviti?
"Ne postoji jedan način kako tržište učiniti efikasnijim. Prvi udar je bio s promjenom kamatnih stopa, ali kod nas gdje to tržište nije toliko razvijeno ima nekakvih raskoraka u ponudi i potražnji. Događa se druga situacija, naše tržište se sve više zaleđuje, da se na njemu ne događa ništa. To sada nije vidljivo kao što je bilo u razdoblju od 2010. do 2014. gdje su cijene tobože bile iste ili jednake, ali nitko nije kupovao po tim cijenama, ali kad je počelo - cijene su bile rekordno niske"
Činjenica je da cijene nekretnina pumpa činjenica da je ulaganje u stanove i dalje jedna od boljih investicija - treba li tome stati na kraj uvođenjem poreza na nekretnine? Ako ne na drugu onda na treću i svaku iduću?
"Porez na nekretnine kao dio sveobuhvatne porezne reforme je svakako što bi pomoglo i uvelo reda. Ne kao porez ekstra davanje za građane i slično nego kao dio cjelokupne reforme. Tu jednostavno ili restriktivnim ili poticajnim mjerama moramo vlasnike stanova potaknuti da ih stave u optica. Ne nužno u prodaju, može i najam"
Kad vas budemo zvali za godinu dana u goste za Direkt, hoćemo li onda razgovarati o tome kako su cijene pale?
"Vjerujem da ćemo govoriti o određenoj korekciji cijena sigurno, na dolje"
