prvi takav u europi /

Revolucionarna ideja: Ploveća poliklinika za hrvatske otoke

Image
Foto: Ilustracija / Photos.com

Na brodu poliklinici nalazilo bi se 10 specijalističkih ordinacija, i to ginekološka, pedijatrijska, internistička, kirurška, urološka, ortopedska, otorinolaringološka, okulistička, dermatološka i psihijatrijska.

30.7.2013.
8:51
Ilustracija / Photos.com
VOYO logo

Poznati splitski liječnik u mirovini Joško Kalilić osmislio je projekt koji bi mogao pomoći u poboljšanju specijalističke zdravstvene zaštite za 125.000 stanovnika na 60 naseljenih otoka hrvatske morske obale, a riječ je o brodu poliklinici, prvom takve vrste u Europi.

"Zbog odlaska na specijalističke preglede u bolnice u Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeku i Pulu otočani proživljavaju nepoželjne morske avanture gubeći vrijeme, novac i živce, a još se uz to izlažu brojnim prometnim i administrativnim neugodnostima. Projekt ima za cilj umanjiti sve te probleme, unaprijediti specijalističku zdravstvenu zaštitu otočana obavljanjem pregleda na otocima te istovremeno uštedjeti velika financijska sredstva HZZO- u koji sada plaća putne troškove otočanima“, objašnjava Kalilić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čak 10 specijalističkih ordinacija i helidrom

Prema njegovoj zamisli na brodu poliklinici bi se nalazilo 10 specijalističkih ordinacija, i to ginekološka, pedijatrijska, internistička, kirurška, urološka, ortopedska, otorinolaringološka, okulistička, dermatološka i psihijatrijska. Uz to bi imao prostoriju za polivalentni ultrazvuk, prostoriju za glavnog zdravstvenog tehničara s računalom i kartotekom i čekaonicu za bolesnike.

Sve ordinacije bi bile klimatizirane i suvremeno opremljene. Brod bi se gradio u Brodosplitu za posebne objekte. Bio bi dug 40 metara, širok devet metara i s dva motora bi razvijao brzinu do 24 čvora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na gornjoj, od ukupno četiri palube, nalazio bi se helidrom, a među ostalim, na brodu je zamišljena pokretna rampa ili dizalica za invalide u kolicima. Posadu bi sačinjavali zapovjednik broda i strojovođa koji bi bili plaćeni profesionalci, potom dvije do četiri osobe iz Pomorske škole, Veleučilišta, HRM-a i Oceanografskog instituta te naposljetku medicinsko osoblje koje bi brojilo deset specijalista, tri medicinska tehničara i tri specijalizanta.

Vrijednost izgradnje broda je 14 milijuna kuna, a financirao bi se iz državnog proračuna, EU fondova, HZZO-a, Ministarstava zdravstva, turizma, znanosti i prometa. U financiranju bi sudjelovalo pet primorskih županija, otočni gradovi i općine, te donatori.

Vlasnici broda bili bi Vlada RH, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo prometa i HZZO. Tvrtka Plovput bi tehnički održavala brod, a osiguravajuća kuća Euroherc bi uz popust od 30 posto osigurala brod.

"Projekt omogućava najpogodniji i najracionalniji način pružanja specijalističkih usluga u sadašnjim uvjetima, ali i ravnomjernu kvalitetu stručnih usluga. Redoviti dolasci takvog broda na otoke imali bi pozitivan psihološki učinak, a i omogućilo bi se organiziranje sistematskih pregleda, predavanja, savjetovanja i okruglih stolova. Uz to bi se uz naplatu mogle u sezoni pružati usluge turistima te se omogućava i provođenje dijela staža i specijalizacije mladih liječnika na brodu“, kaže Kalilić i dodaje da bi se tim projektom mogla otvoriti mogućnost znanstvenih radova o otočkoj zdravstvenoj problematici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Pregledi na brodu smanjili bi gužvu u bolnicama

Da je projekt izvrsna ideja, govori i mogućnost da se pregledima otočana na brodu smanjuje pritisak na rad bolničkih klinika, kao i to da se brod poliklinika može uključiti u potragu i spašavanje u slučaju većeg incidenta na moru u relativnoj blizini.

Brod poliklinika bi obilazio otoke po utvrđenom rasporedu u trajanju od dva do četiri dana za svaku županiju. Preglede bi obavljali specijalisti iz bolnica županija uz more, dok bi u ljetnim mjesecima to mogli raditi i specijalisti iz unutrašnjosti te inozemstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni medicinski tehničar iz županijske bolnice bio bi koordinator rada specijalista za svoju županiju u suradnji s lokalnom Lučkom kapetanijom i voditeljem medicinskog osoblja za svaki otok koji će brod posjetiti.

"U sadašnjim uvjetima ovaj je projekt moguć i potreban posebno ako u obzir uzmemo demografsku ugroženost i nedostatak liječnika specijalista na otocima. Zbog njihovog manjka u bolnicama na kopnu teško je u takvoj negativnoj kadrovskoj situaciji u budućnosti očekivati zapošljavanje liječnika specijalista na bilo kojem našem naseljenom otoku. Srećom, imamo brodogradilišta koja su sposobna izvesti tehničko projektiranje i izgradnju ovog jedinstvenog tipa broda“, rekao je Kalilić.

O svom je projektu obavijestio premijera Zorana Milanovića, resorna ministarstva, HZZO, Agenciju za EU fondove, županije, gradove i općine na otocima od kojih očekuje odgovor.

Hrvatska obala ima 1 244 otoka, otočića, grebena i hridi ukupne površine 3.300 km2. Teritorijalno more čini 32 000 km2 ili 37 posto ukupne površine Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na 60 naseljenih otoka živi 125 000 stanovnika koji čine 2,7 posto svih stanovnika u zemlji.

Domovi zdravlja u sedam primorskih županija organiziraju osnovnu zdravstvenu zaštitu, osim specijalističke, jer liječnika specijalista na otocima nema pa otočani s uputnicom moraju putovati do bolnica na kopnu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo