Ruska agresija i pokušaj invazije na Ukrajinu ušli su u drugu godinu. Rusija je angažirala praktički svo oružje kojim raspolaže, osim nuklearnog, no rezultati na terenu više su nego poražavajući za državu koja sebe smatra velesilom na globalnoj razini.
Prije svega, Rusija je izgubila značajan broj tenkova i oklopnih vozila, gotovo trećinu ukupnog broja, te oko petine dronova i bespilotnih letjelica. Ruski vojni stratezi sada na prve crte bojišnice šalju čak i tenkove stare gotovo pola stoljeća, zbog nemogućnosti proizvodnje primjeraka modernih tenkova zbog međunarodnih sankcija. Ukrajinske sigurnosne snage također su u nekoliko oborenih dronova 'Orlan', umjesto naprednih kamera iz zraka, pronašle obične DSLR kamere.
Hakeri kao posljednje utočište
Ono u čemu Rusija ipak drži korak sa zemljama NATO-a su jedinice za kibernetičke napade i kibernetičku špijunažu, popularno nazvane 'hakeri'. Obično su dio vojne obavještajne službe GRU, iako postoje i slični timovi pod "unutarnjom" službom FSB-a, te vanjskom obavještajnom službom SVR-a. Donedavno je glavni cilj ruskih hakera bio širenje proruske propagande i lažnih vijesti, uglavnom stvorenih u Kremlju.
Ruski hakerski timovi su od početka agresije na Ukrajinu promijenili fokus svog djelovanja, te se sada uglavnom bave kibernetičkom špijunažom, posebice ukrajinskih dužnosnika, ali i političara diljem Europe, te napadima na računalnu infrastrukturu unutar Ukrajine. energetski sustav. Američka tvrtka Microsoft upozorila je ranije ove godine da su ruski cyber stručnjaci uspjeli 'provaliti' u više od 70 posto računala koja kontroliraju prijenos električne energije u Ukrajini.
Ivan Trajković, urednik i novinar koji se bavi vojnim, sigurnosnim i znanstveno-tehnološkim temama
Rusi koriste izraelski softver
Također, GRU koristi nekoliko 'malware' računalnih virusa, koji su zapravo modificirani softver za cyber nadzor nekoliko izraelskih tvrtki. Još 2018. godine, kada je uz pomoć izraelskog softvera 'Pegasus' mjesecima praćen ubijeni novinar Washington Posta Jamal Khashoggi, ruska služba GRU također je vrlo sličnim softverom pratila kritičare Kremlja i samog Putina.
Također, ruski servisi i hakeri koriste veliki broj tzv. 'zero-day' bugovi, bugovi u računalnom softveru ili operativnim sustavima koji nisu naširoko poznati u tehnološkoj zajednici. Ruski hakeri tako mogu relativno lako pristupiti nadzornim kamerama unutar ukrajinskih državnih službi ili tvrtki. Budući da većina ovih videonadzornih sustava potječe iz Kine, to također znači da njihov softver ima velik broj skrivenih nedostataka, odnosno nije zaštićen od već poznatih metoda napada (kao što je tzv. 'memory stacking', kada se intern disk s video materijalom jednostavno kopira putem Interneta).
Nevidljivi rat na internetu
Rusija provodi kibernetičke napade na sustave u Ukrajini od 2014. i nezakonite aneksije Krima. S vremenom su takvi napadi postajali sve opasniji i sofisticiraniji, a šteta nanesena računalnim mrežama mjeri se u desecima milijuna eura.
Prošle su godine ruski hakeri izveli jedan od najvećih kibernetičkih napada na tlu Europe dosad. Krajem veljače prošle godine tisuće računala u državnim službama Ukrajine napadnuto je računalnim virusom 'DEV-0586' kojeg američke agencije nazivaju 'Whisper Gate'. Računalni virus 'zaključao' je stotine tisuća važnih dokumenata i datoteka, čineći ih gotovo neupotrebljivima. 'Whisper gate' je dizajniran za brisanje glavnog zapisa pokretanja računala, čineći računalo neupotrebljivim, čak i ako se cijeli operativni sustav ponovo instalira. Nakon toga, računalni virus može preuzeti drugi zlonamjerni softver izravno s računala hakera u Moskvi.
