Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju, a cijeli događaj podsjeća na misterij uništavanja plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru prošle godine. Tko je raznio branu Nova Kahovka i zbog čega? Rusija ima barem dva dokaza da to šteti njezinim interesima, navodi BBC.
Prvo, poplava je ruske trupe natjerala na evakuaciju, a civile prema istoku, dalje od grada Hersona i obala široke rijeke Dnjepar. Drugo, uništena brana dovodi u pitanje opskrbu Krima vodom, a Krim je pod ruskom okupacijom.
Povrh toga, CNN je objavio da su ukrajinske postrojbe svjedočile kako poplavne vode odnose ruske vojnike i kako oni bježe s istočne obale rijeke. Mnogi ruski vojnici pritom su poginuli ili ranjeni u kaosu, a potopljeni su i ruski položaji na samoj obali rijeke. Položaji su to koje su Rusi tjednima marljivo utvrđivali, pripremajući se za najavljenu ukrajinsku protuofenzivu.
Može se nagađati o tome da su Rusi ugrozili vlastite vojnike, pokušavajući izazvati element iznenađenja međutim, probijanje brane treba promatrati u širem kontekstu, a to je ukrajinska protuofenziva, koja već pokazuje znakove da je u tijeku.
Šahovski potez koji obje strane tjera na prilagodbe
U tom kontekstu, prekid ruske kontrole nad dijelom okupiranog ukrajinskog teritorija nužan je preduvjet za uspjeh protuofenzive. Pronađe li Ukrajina način kako probiti ruske obrambene linije južno od Zaporožja i podijeli taj teritorij na dva dijela, tada može izolirati Krim i postići veliku stratešku pobjedu.
Rusi su, poučeni dosadašnjim iskustvom invazije, odredili gdje će Ukrajina najvjerojatnije napasti te su posljednjih nekoliko mjeseci proveli gradeći linije utvrde kako bi blokirali svako ukrajinsko napredovanje prema Azovskom moru. Nije sigurno da je Ukrajina planirala poslati svoje snage na zapadnu stranu te obrane, ali akcija rušenja brane, tko god stajao iza nje, sada tu opciju značajno komplicira.
Dnjepar je već dovoljno širok na području južne Ukrajine. Prebacivanje oklopne brigade preko rijeke široke šest kilometara, izložene ruskoj topničkoj, raketnoj i bespilotnoj vatri bilo je izuzetno opasno i prije rušenja brane. Njezinim uništenjem i izazivanjem poplave na lijevoj, istočnoj obali rijeke, nasuprot Hersona, ovo je postalo zabranjeno područje za ukrajinsko oklopno oružje.
Rusija ima povijest na ovom području. Sovjetske trupe digle su 1941. godine u zrak branu na Dnjepru kako bi spriječile napredovanje nacističkih trupa. Priča se da su tisuće sovjetskih građana stradale u poplavama koje su uslijedile. Onaj tko je u 2023. godini probio branu Kahovka, poremetio je stratešku šahovsku ploču u južnoj Ukrajini i tako prisilio obje strane na niz velikih prilagodbi, kao i odgodu ukrajinske davno obećane protuofenzive.
Uzajamne optužbe
Poplava nastala uništenjem brane uništila je mali grad i dvadesetak sela te izazvala evakuaciju 17.000 ljudi, javio je The Moscow Times. Branu dugu 3,3 kilometra ruske snage zauzele su u veljači 2022. godine, a držala je golemi rezervoar koji je strateški izvor vode za regiju Herson i poluotok Krim.
Kremlj je optužio Ukrajinu za "namjernu sabotažu", tvrdeći da su ukrajinske snage oštetile branu nakon što su navodno pretrpjele rane gubitke u svojoj protuofenzivi, za koju su sami ruski mediji objavili da je pokrenuta prije 48 sati. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je upozorio da bi šteta mogla imati "vrlo ozbiljne posljedice za desetke tisuća stanovnika, ekološke posljedice i posljedice drugačije prirode koje tek treba utvrditi."
Kijev je, pak, još u listopadu prošle godine, tijekom posljednje velike ofenzive ukrajinskih snaga, optužio Moskvu za miniranje brane. Rusija je tvrdnju odbacila.
Vojni blogeri podijeljeni
Vojni blogeri podijeljeni su oko utjecaja poplava na očekivanu ukrajinsku protuofenzivu. Neki vojni i OSINT blogeri postavili su i pitanje je li proboj uzrokovan namjernim napadom, rekavši da bi urušavanje moglo biti rezultat prethodnog granatiranja.
"Nema smisla ni za jednu stranu potkopavati branu", kazao je Ruslan Leviev, osnivač Conflict Intelligence Teama koji istražuje rusku vojsku.
Opasnost za nuklearnu elektranu
Rusija, koja kontrolira lijevu obalu Dnjepra, izjavila je da u potencijalnim poplavnim zonama živi više od 22.000 stanovnika u 14 područja, ali da nema opasnosti od poplave za veća naseljena središta. Prema ukrajinskim dužnosnicima, u kritičnoj poplavnoj zoni nalazi se oko 16.000 ljudi.
Rušenje brane izazvalo je strah da bi osim poplava mogao uslijediti i nuklearni incident, jer se obližnja nuklearna elektrana Zaporižja oslanja na rezervoar Kahovka za svoj sustav hlađenja.
UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da njezini stručnjaci 'pomno prate situaciju', ali da 'ne postoji neposredni nuklearni sigurnosni rizik u postrojenju'. Ruski direktor elektrane, Juri Černičuk, kazao je da 'u ovom trenutku ne postoji nikakva sigurnosna prijetnja nuklearnoj elektrani' te da se 'razina vode u bazenu za hlađenje nije promijenila', ali i da se bazen može puniti iz alternativnih izvora.
Ukrajinski nuklearni operater Energoatom kazao je, pak, da se razina vode u rezervoaru Kakhovka 'brzo smanjuje, što predstavlja dodatnu prijetnju privremeno okupiranoj nuklearnoj elektrani Zaporižja', da se 'prati situacija', ali i da je trenutačna razina vode u jezeru za hlađenje 'dovoljna za potrebe elektrane'.
