Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji i Davor Boban s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, u izvanrednim vijestima RTL-a govorili su o ruskom napadu na Ukrajinu.
Kovačeviće je kazao da ga je ruski napad iznenadio i zgrozio.
"Za mene je zloguku slutnju značio prvi dio govora predsjednika Putina od 21. veljače gdje je obrazlagao razloge za priznavanje Luhanska i Donjecka kao nezavisnih država. On je u tom prvom dijelu iznio program ruskog imperijalnog, antiukrajinskog šovinizma. Nakon takve izjave, malo što može iznenaditi, ali bio sam zgrožen jutrošnjim vijestima", kazao je Kovačević.
"S obzirom na ono što se dogodilo u ponedjeljak, kada je došlo do radikalizacije politike Kremlja nije me ovo iznenadilo, ali da ste me pitali prošli tjedan bi. Došlo je do nagle promjene u ruskoj politici. Jučer su zapadne zemlje poručivale da se u roku od 48 sati može očekivati napad, mislim da se s tim ne bi izašlo u javnost da nisu imali dobre podatke", kazao je Boban.
Na pitanje može li se reći da je 24. veljače 2022. počeo Treći svjetski rat, Kovačević je kazao da nije isključena ta mogućnost.
"Zadaća svjetske diplomacije je da to spriječi. Koliko god da će posljedice ove invazije biti još i strašnije nego što smo iz dosadašnjih izvješća mogli vidjeti i koliko god da će to emocija angažirati, ljudi odgovorni za upravljanje svjetskim poslovima moraju razmišljati o omogućim rješenjima i uzeti u obzir i najgore moguće scenarije za samu Ukrajinu", kazao je Kovačević, a Boban je rekao da ne zna kako se može spriječiti najgori scenarij.
"Hoće li sankcije prisiliti Kremlj i Putina na smirivanje situacije... mislim da je otišlo daleko da ne želi samo tako narediti povlačenje iz Ukrajine jer podaci koji se povlače po medijima pokazuju da ima popriličnog uspjeha", kazao je Boban.
Kovačević je komentirao što možemo očekivati u narednim danima.
"Možemo očekivati nastojanje ruske vojske da u potpunosti okupira Ukrajinu. Teško je govoriti o spremnosti ukrajinske vojske da se duže vremena uspješno suprotstavlja. U zapadnoj Ukrajini, ako ruska invazija u prvi tren uspije, očekivati trajni otpor u vidu gerilskog rata. Čini mi se da je Putin, premda se u prvi tren čini da je postigao neki uspjeh, da je Ruskoj federaciji natovario tešku hipoteku. Neovisno o svakoj osudi koju zaslužuje invazija, ne treba smetnuti s uma sve razloge kojima opravdavaju svoje ponašanje", kazao je Kovačević.
Boban je kazao i da je zapad donio teške ekonomske sankcije.
"Treba pratiti situaciju u Rusiju. Mediji nisu slobodni, ali iz zapadnih medija, novinari koji su u Moskvi, vidi se iznenađenje ruskih građana i pitanje je imaju li oni informaciju što se u Ukrajini događa i kakav je moral ruskih vojnika, koliko dugo su se spremni boriti", kazao je Boban.
Boban je kazao i u kakvom je stanje ruska vojska.
"Kad su došli u Bjelorusiju prodaju dizel, da nesređeno iskrcavaju vojnu opremu. Pitanje kakav je njihov moral i koliko će dugo biti spremni ratovati", kazao je.
Kovačević je komentirao i Putinovu izjavu da mu je cilj da Ukrajinu demilitarizira i denacificira.
"To je čista mistifikacija i ideološko opravdanje intervencije za rusku javnost. Ukrajina se pokazuje kao država gdje su na vlasti nacisti i da ubijaju građane koji govore ruski jezik. A što se tiče demilitarizacije Ukrajine, neobično je da se to tako vrši da se vojska šalje u Ukrajinu. Ciljevi Putina su obznanjeni. Ako stvari sagledavamo uširoj perspektivi vidimo da postiže rezultate suprotno onime što treba postići. Homogenizirao je NATO i uspio u namjeri da ga ostavi gdje je, potvrdio je ulogu neupitnog vođe NATO saveza za SAD, povećao sigurnosnu i energetsku ovisnost EU o SAD-u što je suprotno onome što je htio postići. Čini mi se da je Putin donio pogrešne strateške odluke", kazao je Boban.
Boban je komentirao i jedinstvo hrvatske vlasti oko situacije u Ukrajini.
"Hrvatski ustav propisuje da predsjednik i premijer surađuju u kreiranju vanjske politike. Do sad nije postojala suradnja, niti jedna ni druga strana nisu poštovale odredbu Ustava, ali u ovakvim situacijama koje su opasne važno je da postoji jedinstveni stav izvršne vlasti", kazao je Boban.
Kovačević je komentirao kakve će biti energetske posljedice zbog cijele situacije.
"Sankcije su smišljene da pogode onog protiv kojeg su usmjerene, ali imaju i kolateralne žrtve. Ako gledamo u širem kontekstu, ekonomske sankcije protiv Rusije u najvećoj mjeri pogađaju EU kao kolateralnu žrtvu. Ako imamo neposrednu prošlost ne smijemo zaboraviti da je uvođenje sankcija protiv Rusije nakon aneksije Krima rezultiralo bitnim smanjenjem ekonomske razmjene između EU i Ruske federacije i povećanjem Ruske federacije i SAD-a. Europa se javlja kao kolateralna žrtva zbog toga što u trenucima kad je to bilo moguće, postići diplomatsko rješenje, nije definirala autonomnu poziciju i sad je Europa najveća kolateralna žrtva, a Ukrajina je planski žrtvovana", kazao je Kovačević.
Boban je komentirao može li se u Rusiji dogoditi da se nezadovoljni građani pobune protiv Putina.
"Mogu i građani, ali za to bi trebalo jedno vrijeme proći dok osjete pad životnog standarda. Treba promatrati rusku elitu, oni koji pružaju podršku Putinu svih ovih godina u kreiranju njegovih politika. Budući da će se oligarsi osjećati pogođeni, pitanje je hoće li Putin nastaviti s agresivnom politikom ili će morati popustiti", kazao je Boban.
Govoreći o reakciji Srbije i čekanje na istup Aleksandra Vučića, Kovačević je kazao da kada je riječ o međunarodnim poslovima, da se treba pretpostaviti da je riječ o racionalnim akterima.
"Svi imaju predodžbu o nacionalnim interesima, da će u skladu s tim donositi odluke. Bila bi pogrešna odluka za Srbiju ako bi se opredijelila za agresora i ako bi pristala na to da neka iskustva iz vlastite prošlosti nedavne projicira na Rusiju i osobito da Rusiju smatra svojim zaštitnikom. Rusija će biti zaokupljena Ukrajinom, unutarnjim pitanjima koja će postajati aktualnija što duže bude trajala kriza. Voditi rat znači biti spreman na izdašno financiranje tog rata, a druga strana toga je osiromašenje vlastitih građana. Problemi Srbije neće biti visoko na dnevnom redu ruske vlasti", kazao je Kovačević.
Boban je govorio o pitanju izbjeglica.
"Hrvatska ima 40 milijuna stanovnika, neka svaki 40. Ukrajinac pobjegne to je milijun izbjeglica koje očekuje Europa, u prvom redu Poljsku, Slovačku, Rumunjsku , Moldaviju, izbjeglice će morati razmjestiti po ostalim zemljama jer zemlje srednje Europe nema ju adekvatnu infrastrukturu za primati", kazao je Boban.
Kovačević je kazao da bi za Ukrajinu pozitivan znak bio ako bi neovisno o jačanju sukoba izbjeglica bilo što manje.
"To bi značilo da su građani Ukrajine spremni braniti državu. kako stvari stoje, kako će biti organiziran otpor i ishod rata, izbjeglica će biti i pred EU je ne sasvim riješeno pitanje solidarnosti da svi podjednako podnesu teret", kazao je Kovačević.
Boban je kazao i da sumnja da će protiv nuklearne sile biti spreman netko slati svoje vojnike.
"Biden je naglasio da će s braniti svaki inč teritorija NATO-a, namjerno je to naglasio", kazao je Boban.
Kovačević se osvrnuo i na Putinovu izjavu da će svi koji će se umiješati trpjeti posljedice.
"To je prijetnja upotrebom nuklearnog oružja i jasno je zbog čega NATO i SAD tako kako reagiraju. Taj način odnosa prema agresiji, koji je opravdan zbog nuklearne opasnosti, daje naslutiti, ne kažem da je to tako, da se SAD pomirio s tim da će dio Ukrajine, ako ne i cijela, biti pod ruskom okupacijom", zaključio je Kovačević.
