Reklamiraju se da odvoze šutu i klijente uvjeravaju kako je skladište na svojem imanju. No kamera Potrage ih je uhvatila u laži. U istom danu dvaput smo snimili njihov kamion kako hrpu otpada dovozi i iskrcava, ne na njihovo privatno imanje, već na ilegalni deponij. Da stvar bude gora, sve se to zbiva tik uz odlagalište otpada Jakuševac na državnoj zemlji. Iako sve institucije za ovo znaju, ništa se u godinu dana nije promijenilo. Kazne od 3.000 do 700.000 kuna očito ih ne zabrinjavaju.
Ovaj unosni ilegalni biznis stvorio je desetke golemih divljih deponija po glavnom gradu, ali i cijeloj Hrvatskoj.
"Evo sada će proći godinu dana otkada sam zabilježila radnje svojim mobitelom, a prije toga su naši vatrogasci, DVD Jakuševac, imali nekoliko intervencija što se tiče požara", ispričala nam je Renata Bedeković iz Mjesnog odbora Jakuševac.
Što se promijenilo? Ništa!
Jedan od posljednjih u nizu koji su uhvaćeni je tvrtka "Bager kop" iz Čakovca, koji su već završili u medijima zbog istog. Nazvali smo vlasnika i pitali ga zašto je to napravio. Odgovorio nam je kako "nisu primali otpad na Jakuševcu pa su ga ostavili pokraj".
No, problem je što Jakuševac ne prima takav otpad, već se on mora zbrinuti kod tvrtki koje za to imaju odgovarajuće dozvole.
"Protiv njih će se pokrenuti kazneni postupci. Hrvatske vode, koje su vlasnici ovog zemljišta, imaju sve podatke od te tvrtke. Naravno, ta firma sigurno nije jedina jer ovog ima još puno tu po šumarcima, to su vjerojatno neke druge pravne ili fizičke osobe za koje mi nemamo saznanja da to rade", kazao je Renato Vrban, predsjednik Mjesnog odbora Jakuševac.
Taj se deponij nalazi doslovno nekoliko stotina metara od glavnog ulaza u odlagalište otpada Jakuševac.
"Tu je i kompostana, tu je reciklažno dvorište, na kraju krajeva i drobilica građevinskog i ostalog materijala, znači očito, kada se ulazi, treba se po kilaži ili tonaži platiti određen iznos, očito da oni žele proći jeftinije pa tako odmah iza ograde, praktički do deponija, istovaruju tone i tone građevinskog otpada", objasnio je Vrban.
Problem s deponijima
I ne samo građevinskog otpada, već svega. Odmah uz cestu - može se pronaći sve, od cipela i namještaja do cigle i šute. Što su poduzele, pitali smo i nadležne institucije. Zemljište je u vlasništvu Hrvatskih voda, a nalazi se na području Velike Gorice. Državni inspektorat je upoznat sa situacijom na terenu, no cijeli su slučaj proslijedili Komunalnom redarstvu Velike Gorice. Oni su pak stvar prebacili na Hrvatske vode i izdali su im Rješenje o uklanjanju.
Iz Hrvatskih voda su poručili kako su postavili rampu koja je slomljena i betonske blokove koji su uklonjeni. No, dan nakon našeg upita deponij je ipak djelomično počišćen, a postavljene su nove, betonske zapreke.
Nije ovo jedini deponij u Zagrebu. Prije godinu i pol otkriven je jedan golemi u zagrebačkom naselju Savica koji je saniran. Problem s deponijima je problem cijele Hrvatske. Koliko ih točno ima - nitko ne zna, njihov broj varira jer neprestano nastaju nova, a stara se saniraju.
Visoke kazne
Naime, ilegalna odlagališta smeća su lokacije nekontroliranog odbacivanja otpada u okoliš čiji se broj svakodnevno mijenja, a jedinice lokalne samouprave su nadležne za evidentiranje takvih lokacija i uklanjanje otpada uz pomoć komunalnih redara. Kazne za protuzakonito odbacivanje otpada kreću se od 3000 do čak 700.000 kuna. No to, čini se, ni građane, ni tvrtke ne plaši.
"Zbrinjavanje građevinskog otpada se tvrtkama naplaćuje, za razliku od građana koji mogu besplatno deponirati građevinski otpad na reciklažna dvorišta. Jeftinije im je očito baciti u okoliš nego platiti po toni. Ne znam koliko je sada zbrinjavanje i odlaganje, ali nije puno. Problem su, naravno, i građani koji traže jednostavnije načine da bi se riješili otpada", objašnjava Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.
"Mi smo samo u zadnja dva mjeseca imali 124 prijave vezano uz otpad. Tako da s jedne strane imamo građane koji ilegalno odlažu smeće, a s druge strane imamo građane koji ih prijavljuju i kojima to smeta, i to u sve većem broju. Tako da bi trebalo poraditi na edukaciji građana da se ovo više ne događa. Građani su nas zvali jer su osjetili nemoć, jer nisu nailazili na volju da se ovaj problem riješi. Mi smo onda kao zeleni telefon Zelene akcije prijavili to nadležnim tijelima da se taj problem sanira, da se to ukloni. I ne znam, očito se treba postaviti rampa jer jedino fizičke barijere mogu spriječiti da se ovo događa", ispričala je Šumanovac.
Niču hrpe smeća
U gradu su 83 veća ilegalna odlagališta otpada, za koja su u 2019. godine izdane 204 prekršajne mjere.
"Zadnjih mjesec i pol dana počele su nicati hrpe smeća, to sam ujedno i prijavila na info broj, ali evo do dana današnjeg nisam nikog vidjela osim vas da ste došli, da ste se zainteresirali za ovo smetlište. Nadam se da će nakon vas netko doći i odnijeti u kamionima ovo silno smeće", požalila nam se Albana Crnjac iz Zagreba.
Tome su se nadali i stanovnici Središća koji su prošli vikend ostali zatrpani smećem. Stanari jedne zgrade zatražili su odvoz glomaznog otpada, iznijeli su svoj otpad pa su se ostali stanari samo priključili.
"Kada su došli iz Čistoće, odvezli su samo onaj dio koji smo mi prijavili. Gomila je rasla i rasla. Ovo je prestrašno, gledajte, to smo mi građani sami napravili, ovo smeće, to je naše, ne tuđe. Da su ljudi neodgovorni, neodgovorni su, mi imamo veliki problem s prikupljanjem otpada", ispričala je Svjetlana Zlatić, predstavnica stanara.
No nisu samo građani problem.
"Ova slika govori zapravo kako funkcionira, odnosno ne funkcionira sustav upravljanja otpadom u gradu Zagrebu. Građani nisu upućeni, oni koji jesu, možda ne vode brigu. Gradska tijela ne rade dovoljno na uspostavljanju boljeg sustava gospodarenja otpadom i zato imamo ovakve probleme", zaključuje Jasna Šumanovac.
