O njoj se govori uglavnom tiho, kod mnogih izaziva osjećaj srama i još uvijek je jedan od većih tabua. Toliki da mnogi ni sam naziv ne mogu izgovoriti, pa koriste desetke drugih sinonima. A menstruacija je zapravo savršeno prirodan i normalan proces.
No nisu normalni rezultati posljednjeg istraživanja koje kaže da trećina žena štedi na menstrualnim proizvodima, a poražavajuće - neke si ih uopće ne mogu priuštiti. I stoga je i u hrvatski Sabor ušla inicijativa da se na takve proizvode za početak smanji PDV, a neki se zalažu da budu i potpuno besplatni, kao primjerice u Velikoj Britaniji ili Irskoj.
Svaki mjesec, ista priča.
"Znači na nekakvoj mjesečnoj bazi, većina tih menstrualnih uložaka košta otprilike između 30 i 40 kuna, to je nekakav trošak koji se može sagledati kao objektivan, ako menstruacija traje između 4 i 7 dana", kaže Riječanka Ana Ajduković.
Objašnjava nam Ana koliko iz Rijeke koliko mjesečno stoji menstruacija. A to je zapravo donja granica, jeftiniji proizvodi.
"Kvalitetniji koštaju puno više. Ako želite skrbiti o svojoj higijeni, o svojem zdravlju, vi morate izdvojiti za to i to počinje financijski opterećivati. Nije jednostavno samo si priuštiti najbolje, tu su neke druge životne namirnice, drugi životni troškovi. I sada kada vidite da samo na menstrualne potrepštine koristite do 100 kn, puta 12 mjeseci, puta 40 godina", kaže Ajduković.
Ispitale 6 tisuća osoba
Koliko žene troše i koliko mogu trošiti na menstrualne proizvode istražile su Riječanke iz Udruge ParRiter. O takozvanom menstrualnom siromaštvu ispitale su 6 tisuća osoba.
"Nekakav generalni dojam je da se uglavnom troši od 40 do 50 kuna i to je vezano uz 2 glavne skupine - one osobe koje su zaposlene i one koje se još uvijek školuju. Još se tome treba pridodati cijena lijekova, što je oko 30 kn. I prema našem istraživanju više ih koriste zaposlene osobe, a manje studentice i srednjoškolke", kazala je Marinela Matejčić iz Udruge PaRiter
Čak trećina ispitanih, zbog cijene, kupuje menstrualne proizvode lošije kvalitete, 11,9 % nije u mogućnosti kupiti ih dovoljno kako bi ih redovito mijenjali. A njih 3,6 % koristi improvizirana sredstva poput toaletnog papira, gaza, izrezanih majica, krpa, vate.
"Da smo radile istraživanje na reprezentativnom uzorku, a ne putem online upitnika, vjerujemo da bi rezultati bili puno više poražavajući, odnosno tako bismo i zahvatile one osobe koje dolaze iz ruralnih dijelova, koje dolaze s još slabije plaćenih poslova i koje nemaju pristup internetu", kaže Matejčić.
"Žene koje menstruiraju u tom nekom periodu života nemaju izbor da to ne čine, to je biološka datost kao takva. Mora se naći način kako pristojno i na civiliziran način krvariti", kaže Ajduković.
Zašto ne bi bilo dostupno i besplatno?
Jedan od načina je osigurati besplatne menstrualne potrepštine, barem u javnim ustanovama poput škola i fakulteta.
"Treba se osigurati pristup toaletu, toploj vodi, sapunu, ali isto tako ako poslodavci žele napraviti nešto više, što bi bilo u rangu civilizacijskog dosega, jest osiguranje besplatnih menstrualnih potrepština. S obzirom na to da imamo toaletni papir, a menstrualne potrepštine su na istoj razini nužnosti, doista osobno ne vidim zašto to ne bi bilo dostupno i besplatno", kaže Matejčić.
Besplatne proizvode, možda i višekratne, mogli bi dijeliti i ginekolozi. Jer ovo je i ekološko pitanje. Naime, svaka osoba koja ima menstruaciju proizvest će između 250 i 300 kilograma otpada u životu.
"Ako vi želite dobiti nekakav kupon ili recept, kao što sam već spomenula, za takav neki višekratni menstrualni proizvod, vi morate otići kod svojeg javnog ginekologa. Redovitim odlascima kod ginekologa se mogu prevenirati ozbiljnija oboljenja i u konačnici će biti postignute uštede unutar zdravstvenog sustava", kaže Ana Marija Sikirić Simčić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Smanjiti stopu PDV-a
Ana Marija Sikirić Simčić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, uz ostalo, predlaže smanjenje stope PDV-a. Sa sadašnjih 25 na 5 ili 13 posto.
"Nekada se nekome ti iznosi mogu činiti mali, ali to su značajni iznos koji se plaćaju za PDV. I moramo računati da su osobe koje menstruiraju osobe koje često nemaju vlastiti dohodak, bilo da su nezaposlene, srednjoškolke, osnovnoškolke, studentice. Poticaj je da se snizi ta stopa PDV-a", kaže Sikirić Simčić.
Ako žene u prosjeku potroše 600 kuna na godinu na higijenske potrepštine, to znači da na PDV odlazi 120 kuna. Smanjimo li PDV na 5 % riječ je o iznosu od 24 kune, što je ušteda od 96 kuna.
"Da li će stopa ići na 5% ili 13%, što je veće sniženje, to će efekt biti i veći. Postoji stav u ekonomiji da, i čak sam čula komentare nekih zastupnica, da bi se to moglo prevaliti, samo da se poveća marža proizvođača, ali vjerujem da situacija neće biti takva i vjeruje da će to iskoristiti za svoju promociju", kaže Sikirić Simčić.
Hoće li trgovci i proizvođači podići cijene?
Hoće li povećati maržu ili smanjiti cijene proizvoda - po odgovor smo otišli u Violetinu tvornicu.
Dakle vi biste smanjili svoje cijene da se PDV smanji? "Upravo tako. Tako smo imali i iskustva s drugim proizvodima kada se mijenjala porezna stopa. Recimo ako se sutra promjeni stopa PDV-a, cijena naših proizvoda na policama se smanjuje", kaže voditeljica marketinga Violete Dijana Bilić.
To su, kažu, učinili i 2019. Kada se snizio PDV-a na dječje pelene.
"Naravno da podržavamo jednu takvu inicijativu. Prije par godina se promijenio PDV na baby pelene što je olakšalo budžet svakoga tko ima dijete. To je nekako još i skuplji proizvod, ali za svako olakšanje smatramo da je to prikladno. Posebno zbog toga što ide u smjeru svih ostalih zemalja. Ali isto tako što smo još uvijek zemlja sa slabijim standardom i svako olakšanje na kućni budžet je svakako plus", kaže Bilić.
Zakon ponovno u saborskoj proceduri
Da je slična inicijativa već postojala u Hrvatskoj - prisjeća se Sabina Glasovac koja je s Ankom Mrak-Taritaš ponovno u saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o PDV-u. Predlaže smanjivanje na 5 posto.
"Da zaista ženama olakšamo i život i kućni budžet na jedan simboličan, ali za njih bitan način. To nije nikakva novina. Europska Direktiva je dala preporuku državama članicama da se ide u smanjenje tog poreza. To nije luksuz, to je prijeka potreba", kaže saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac.
Na godinu se od ove vrste poreza naplati oko 120 milijuna kuna. U Ministarstvu financija, kako nam kažu, razmatraju ovu inicijativu. Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova predlaže i besplatne menstrualne potrepštine u školama, na sveučilištima i u prihvatilištima za beskućnike.
"Imam neke prijateljice koje rade kao pedagoginje u školama koje kažu da djevojke normalno dolaze do njih i pitaju: imaju li, mogu li im dati 1, 2, 3. To je naša stvarnost, mi možemo pred time zatvarati oči ili možemo učiniti nešto da ženama olakšamo", kaže Glasovac.
Projekt crvena kutija
Ženama i djevojčicama su olakšali u Velikoj Britaniji. Nakon što su doznali da postoje djevojčice koje ne idu u školu dok imaju menstruaciju jer si ne mogu priuštiti higijenske potrepštine, grupa prijatelja pokrenula je tzv. Projekt crvena kutija.
"Ideja je bila da će postojati crvena kutija, plastična crvena kutija puna menstrualnih potrepština koje mladi ljudi mogu koristiti kada im treba. Bez postavljanja dodatnih pitanja. Do kraja 2019. bili smo u 5000 škola diljem Ujedinjenog Kraljevstva", kaže Clegg Bamber iz The Red Box Project
Tu obvezu preuzela je Vlada, pa sada postoje besplatne menstrualne potrepštine u svim školama. Početkom godine ukinuli su i porez. Tu su slijedili primjer susjedne Irske.
"Važno je da se porez ne plaća jer menstrualne potrepštine nisu luksuz, nego higijenska potreba. Također, moramo se pozabaviti novim, zelenijim oblicima menstrualnih proizvoda kako bismo se izborili da ni oni ne budu oporezivani", kaže predsjednica irskog parlamentarnog Odbora za ravnopravnost spolova Fiona O'Loughlin.
Irska će do rujna ove godine imati uloške i tampone u svim školama.
"Prije nego što smo u proceduru uputile prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova prije 2 godine, riječ menstruacija, u našem parlamentu, spomenula se samo 17 puta u 100 godina. I to je uvijek bilo vezano za pitanje plodnosti. Tako da trebamo razgovarati o tome", kaže O'Loughlin.
Još uvijek je tabu
Tetka iz Rusije, stvari, ona mi dolazi, crvenka, procurila sam... Postoji gomila naziva za menstruaciju.
"Ne postoji niti jedna druga biološka pojava za koju koristimo toliko sinonima", kaže Matejčić.
"I žene pritom osjećaju veliki sram progovoriti o toj temi", kaže Ajduković.
Da je ova tema još svojevrsni tabu - jasno je svima.
"No, u isto vrijeme smeta nam crvena boja koja simulira menstruaciju, ali ne smeta nam nasilje na televiziji, niti jedna druga krv, bez obzira na razlog zašto je gledamo. Živimo u svijetu koji je posložen prema muškim standardima. I 50% stanovništva jednostavno ostaje po strani kada se govori o njihovim biološkim potrebama i datostima", kaže Matejčić.
A pritom imamo jasan problem s još jasnijim rješenjem. Godina je 2021., a još postoje osobe koje ne mogu platiti uloške. Ili one koje moraju raditi kompromise s kvalitetom proizvoda jer si ne mogu priuštiti, pa - normalnu biološku pojavu. I to baš onu zbog koje žene stvaraju nove živote.
