8 minuta i 46 sekundi policajac Derek Chauvin gušio je Georga Floyda koji je uzalud molio za milost i pokušavao objasniti da nema zraka. Brutalno ubojstvo izazvalo je val prosvjeda, nezadovoljstva i nereda koji su Ameriku odveli u kaos. A još je jednom na vidjelo izašao problem nacije koja se naziva najvećom na svijetu – rasizam i nejednakost.
Na ulice su izišle stotine tisuća ljudi, a već danima prosvjeduje i košarkaš Cibone Shane Gibson koji o ogromnom višestoljetnom problemu govori iz vlastitog primjera.
"Kad policija vidi crnog muškarca u dobrom autu, prvo pomisli kako on ima veze s drogom. Stao sam sa strane, a policajac je stao iza nas. Sa mnom u autu je bio moj prijatelj crnac. Prvo što je policajac rekao je bilo gdje je droga? Rekao sam mu - Gospodine, dolazim s fakulteta i nemam veze s drogom. Dobro sam dijete i ne činim ništa loše. Situacija se poslije smirila i mogao sam otići doma, ali ako je prvo što ti kaže kad te vidi gdje je droga, to dovoljno opisuje stvari", kazao je za Potragu Shane Gibson i dodao:
"Promijenit ćemo stvari. Nećemo prestati dok se one ne dogode. Optimističan sam u vezi toga. Prošlo je devet dana, više od tjedna, a mi i dalje prosvjedujemo. Ovo je posljednja kap. Sve to traje više od 400 godina. Ne možemo to više trpjeti i nećemo", jasno će.
Potraga u priči analiza rasne nemire u Americi još od vremena Martina Luthera Kinga, preko velikih prosvjeda u LA-u, pa do ovih u cijeloj Americi i svijetu.
Ropstvo je u Americi ukinuto ne toliko daleke 1865. godine. No, rasizam je i dalje ostao duboko ukorijenjen. Prvi veliki antirasni prosvjed dogodio se čak 90 godina kasnije.
Nijedan se prosvjed ne može usporediti s aktualnim
1955. godine Rosa Parks odbila je, na zahtjev vozača, svoje mjesto u autobusu prepustiti bijelom putniku. Uhićena je, a to je u gradu Montgomeryju u Alabami pokrenulo jedan od najuspješnijih prosvjeda protiv rasne segregacije u povijesti. Na čelo pokreta stupio je Martin Luther King koji je sanjao o zemlji u kojoj doista vlada jednakost.
"Imamo priliku postići da njegov san postane stvarnost, a ne samo san", govorila je aktivistica Rosa Parks.
No, Martin Luther King je ubijen 4. travnja 1968., što je izazvalo nerede u stotinu gradova, osobito u Chicagu. Senator Robert F. Kennedy tada je održao govor koji je i više nego relevantan i danas, 52 godine kasnije.
"Nasilje rađa nasilje. Represija rađa osvetu. Samo pročišćavanje našeg cijelog društva može ukloniti ovu bolest iz naših duša", kazao je 5. travnja 1968. Robert F. Kennedy.
Tijekom idućih desetljeća nije bilo masovnijih nereda, no napetost se osjećala u zraku.
Novi požar je buknuo nakon iskre bačene 29. travnja 1992., kad je sud u Los Angelesu oslobodio četvoricu policajaca koji su brutalno pretukli Rodneyja Kinga, crnca koji im je bježao na motociklu. U šestodnevnim neredima poginulo je 63 ljudi, dvije i pol tisuće ih je ozlijeđeno, a uhićeno je čak 12 tisuća ljudi.
Ali, prava crnaca se nakon toga nisu pomaknula na bolje zbog jednog važnog razloga.
"Ta eksplozija nasilja je bila lokalna. Demonstracije su bile diljem Amerike, ali sve je bilo fokusirano na LA. Zajednica koja je eksplodirala je bila crna zajednica, s time da je još bila i u sukobu s korejskom. Ali, drugi nisu sudjelovali", istaknuo je Zoran Kurelić, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Devet godina nakon toga, ponovno je bačena iskra. U Cincinnatiju je ubijen Timothy Thomas, 19-godišnji nenaoužani crnac pri pokušaju uhićenja zbog brojnih prometnih prekršaja. Izbijaju višednevni neredi.
Kao i prije šest godina kad su u gradu Fergusonu policajci ubili Michaela Browna. No, nijedan se prosvjed dosad ne može usporediti s ovim aktualnim, koji je počeo 25. svibnja. Jer istinska jednakost u zemlji slobodnih, kako se Amerika voli nazivati, još nije postignuta...
Više pogledajte u prilogu Karle Vidović i Darija Todorovića:
