U djeliću sekunde napredne kamere snime lice i povežu ga s podacima u bazi od nekoliko stotina milijuna ljudi. Prepoznat će vas s gotovo stopostotnom sigurnošću te izračunati jeste li sretni, ljuti, uplašeni ili možda agresivni.
Nije to više znanstvena fantastika, to je standard. A ako ste uvjereni da je Hrvatska daleko od ovog – tu grdno se varate. Jer, upravo hrvatske tvrtke razvijaju softvere koji prepoznaju svaki detalj vašeg emotivnog stanja.
A MUP baš ovih dana za gotovo 3 milijuna kuna kupuje najnovije sustave za prepoznavanje lica. U Kini se takvi sustavi koriste za masovni nadzor građana a gdje god se pojave izazivaju nepovjerenje i strah. Trebamo li doista bojati pametnih kamera ili su one tu da nam pomognu?
Ne pokušavajte im pobjeći!
I ne pokušavajte im pobjeći. Radije se nasmijte jer upravo ste na skrivenoj kameri, odnosno više njih. Zapravo, one se više i ne pokušavaju skriti. Snimaju, nadziru, bdiju, nadgledaju, osiguravaju, upozoravaju i prate.
Zanimljivo je kako smo brzo prestali primjećivati sve te silne kamere koje se nalaze svuda oko nas. Barem u središtu Zagreba ima ih na svakom koraku.
Novinar Potrage Dario Todorović napravio je mali test. Od Trga bana Jelačića do RTL-a na Trešnjevci ima petnaestak minuta vožnje, a zanimalo ga je koliko kamera će ga snimiti. Na stranici ZG Geo Portal nalazi se prikaz stotina kamera rasutih po Zagrebu. Samo onih prometnih. Na putu do RTL-a ukupno je čak 17 kamera koje snimaju registarske pločice.
"Ubrzo će i kod nas biti onih situacija koje gledamo u filmovima"
Marko Rakar komunikacijski je i informatički stručnjak koji se i sam koristi kamerama za nadzor pristupa uredu. No, smatra kako su silne kamere na javnim površinama - velik problem.
"Bit će ih još stotine ili tisuće postavljenih u skorije vrijeme. Sve one će prije ili poslije biti nadograđene. Bit će im omogućeno da i one prepoznaju lica. Tako da one situacije iz špijunskih filmova kad pratimo brdo kamera i identificiramo ljude, to su situacije koje će vrlo brzo biti moguće i kod nas, ako već i nisu", govori Marko Rakar.
Face recognition ili prepoznavanje onoga tko je točno u kadru. Ovisno o bazi, može se znati kako se osoba zove, koliko je stara, a kod sigurnosnih sustava i ima li možda dosje. Zvuči kao dio scenarija iz filmova znanstvene fantastike, ali nije.
"Ta tehnologija je već danas prisutna kod nas, samo ne znamo gdje je već primijenjena i u kojem opsegu. Kamere koje prepoznaju lice je tehnologija koja je javno dostupna. Možete je kupiti u trgovini, nema nikakve zapreke, niti je ona nešto skuplja od obične kamere za videonadzor", govori nam Rakar.
Kamere otkrivaju kada ste došli i otišli s posla
Tvrtka Alarm automatika prodaje opremu mnogim privatnim, ali i državnim tvrtkama. I sami koriste kamere kako bi evidentirali dolazak i odlazak zaposlenika.
"Kamera će prepoznati radi li se o meni ili o kolegi te u bazu unose točno vrijeme dolaska na posao i odlaska s posla. Na taj način smo uštedjeli i na vremenu ulaska i izlaska iz tvrtke, spriječili rizik od gubitka kartice. Ali postoji i zakonska regulativa da djelatnici moraju dati dozvolu poslodavcu da im se fotografija smije staviti u bazu kako bi je kamera prepoznala. Dolazi na snagu spoj moderne tehnologije i zakonskih odredaba GDPR-a", govori Dino Josip Ključarić, zaposlenik tvrtke za prodaju videoopreme.
Kažu da je zaštita privatnih podataka na prvome mjestu. U prostorijama koje se snimaju mora stajati jasno vidljiva obavijest o tome.
"Kamera koja ima ugrađenu tehnologiju za prepoznavanje lica ne može mnogo bez baze fotografija koja je s njom povezana. Kamere gledaju nekih 65 stupnjeva lijevo i desno u odnosu na lice i prepoznaju osobu koja se nalazi fotografirana u bazi. Onda u taj dio inkriminiranih djela i baze fotografija ne bismo mi ulazili. To regulira Ministarstvo unutarnjih poslova", govori Ključarić.
Država raspolaže našim fotografijama
Fotografija svakoga od nas već se nalazi u sustavu kojim raspolaže država i osnova za prepoznavanje je već tu.
"Danas su sve fotografije svih građana digitalizirane. To je već baza koja postoji i oni jednostavno trebaju analizirati te fotografije i identificirati ljude po ulici. Ako niste država, onda vam preostaju sekundardni izvori fotografija. Facebook, Instagram i druge mreže su prepune fotografija i možete iz toga napraviti analizu", govori Rakar.
Otkriva jeste li tužni ili ljutiti
Zagrebačka tvrtka Visage Technologies prodaje svoja rješenja mnogim velikim brendovima, a njihov softver povezan s kamerom točno zna gdje se lice nalazi, čak i u pokretu, ali sustav zna mnogo više. Kako se osjećate, jeste li sretni, tužni, ljutiti ili možda uplašeni? Gadi li vam se ono što vidite? Kako sustav to prepoznaje...
"Prepoznaju se ključne točke na licu. Te se točke mapiraju u trodimenzionalni model i u odnosu na pozicije tih točaka, proporcije lica određuju koja bi to osoba mogla biti. Ranije su algoritmi tako radili. Tu je bilo niz izazova od starenja, pozicije između kamere i lica koja može biti vrlo varijabilna, utjecaj osvjetljenja", govori Gordan Kreković, izvršni direktor tvrtke za proizvodnju softvera.
Danas tehnologija ide mnogo dalje. Kreković objašnjava da prepoznaje dubinske neuronske mreže pa ju je mnogo teže zavarati grimasama. Rješenja Visage Technologies tvrtkama omogućavaju da klijentima pruže virtualno isprobavanje naočala ili šminke, a da se ne moraju šminkati. Prepoznavanje smjera pogleda u oglašavanju mjeri koji su artikli potencijalnim kupcima privukli najviše pozornosti, a u automobilima ta tehnologija prati gleda li vozač cestu ili gleda u mobitel ili je pak preumoran za vožnju. Tehnologija prepoznavanja lica već se sada ugrađuje u mnoge uređaje.
Novi Iphone 11 jedan je od sad već nekoliko uređaja koji se mogu otključati skeniranjem lica. Nisu potrebne šifre jer mobitel prepoznaje vlasnika. Pogodnosti ove tehnologije su brojne. Prije četiri godine je Jack Ma, osnivač goleme online trgovine Alibabe, dočarao je kako se jednostavno plaća samo skeniranjem lica. Koristi za korisnike su brojne.
"Biometrija ima velik potencijal da olakša život korisnicima i podigne razinu sigurnosti. Naravno, uz golemi rizik da se to zloupotrijebi", nastavlja Kreković.
Iznimno je važno koliko je ta tehnologija pouzdana. "Vjerojatno nećete prevariti kameru ako stavite šešir ili naočale", odgovorio je Kreković.
"Napredne tehnologije. Dat ćemo vam primjer, tako što ćemo vas unijeti u bazu i vidjeti je li prepoznavanje 50, 80 ili 100%, makar nosite žuti šešir, kapu ili maramu na glavi", kazao je Kreković.
Računala, koja obrađuju podatke s kamera, lica vide kao jako puno brojeva temeljem parametara koje su izmjerila na našem licu. Strojno učenje omogućava nevjerojatne brzine.
"U sekundi identificiraju tri tisuće ljudi"
"Oni tvrde da mogu identificirati 50 lica po kadru, a snimaju 60 kadrova po sekundi. To otprilike znači da ako uperite kameru na Trg bana Jelačića, možete unutar jedne sekunde identificirati tri tisuće ljudi. Ruska kompanija Fine face tvrdi da doslovno u milisekundama mogu identificirati lice iz baze od 250 milijuna lica", kaže Rakar.
Kina ima bazu od milijardu i tristo milijuna ljudi i u roku od nekoliko sekundi može identificirati bilo koga s 90-postotnom sigurnošću. U Pekingu se uvodi nadzor navika građana, koji će se bodovati prema tome ponašaju li se uzorno. Velika Britanija je prva koja je počela s masovnim nadzorom nakon što su teroristički napadi potresli zemlju. Popularni King's Cross u Londonu jedno je od mjesta koje je potpuno pokriveno kamerama koje prepoznaju lica.
San Francisco zabranio tehnologiju za prepoznavanje lica
San Francisco je grad poznat po tome da je predvodnik tehnološkog
napretka. No tehnologiji prepoznavanja lica na svojim
ulicama vlasti su rekle - ne. Bez iznimke. Ne smije ih
koristiti ni policija. U Beogradu, pak, potpuno drukčija priča.
Stotine su kamera već postavljene, a do kraja iduće godine na
svim javnim mjestima u gradu snimat će dvije tisuće kamera
kupljenih od kineskog Huaweija.
"Neće postojati nijedna važnija ulica, prolaz, izlaz ili
ulaz u grad u kojem bi netko mogao nestati. Znači, negdje je
morao staviti kacigu na glavu. Ako je stavio kacigu, ako je
stavio fantomku ili silikonsku masku, negdje je to morao
napraviti. Tako ćemo znati iz kojeg ulaza je izašao, znat
ćemo u kojoj zgradi živi, iz koje je ulice, iz kojeg auta, tko je
s njim bio u tome autu", objašnjavao je 30.
siječnja Nebojša Stefanović, ministar
unutarnjih poslova Srbije.
"Taj građanin ne mora biti kriminalac, nego politički konkurent"
Građani se boje da bi vlast, koja je ionako već uvela kontrolu javnog prostora, mogla zloupotrijebiti taj moćni alat nadzora.
"To zapravo znači da netko tko kontrolira taj sustav u svakom trenutku zna i može identificirati gdje se koji građanin nalazi. Taj građanin ne mora biti nikakav kriminalac. Taj građanin može biti politički nepodoban ili politički konkurent", rekao je 30. siječnja Rodoljub Šabić, bivši povjerenik za zaštitu osobnih podataka u Srbiji.
I hrvatska policija kreće u nadzor. Prije tri godine kamere sa sustavom prepoznavanja lice nabavljene su za nadzor granica. To je bio tek početak, što potvrđuje i objavljeni javni natječaj.
MUP nabavlja slične kamere
MUP je upravo u procesu nabave takvih kamera. Ono što znamo je da će za njih izdvojiti 2,8 milijuna kuna, međutim koliko točno kamera nabavljaju i gdje će one biti postavljene, to je zasad tajna.
Ova tehnoglogija pokazala se učinkovitom u smanjenju broja terorističkih napada. Može pomoći i policiji na utakmicama, što na svom stadionu već koristi danski Brondbi. U trgovinama javlja je li posjetitelj već evidentiran zbog krađa. Naš zakon jasno propisuje da videonadzor smiju postavljati samo one tvrtke koje imaju MUP-ovo odobrenje jer su i vlasnici i zaposlenici prošli sustave kontrole. No, službe sigurnosti, policija, vojska i obavještajne agencije ne trebaju prevelike dozvole ako procijene "da je sve u svrhu sigurnosti".
"Gradimo pošteno, sigurno društvo u kojem moramo povećati sigurnost od terorizma. Opet, regulirano koje površine se snimaju, zašto se snimaju i do koje razine se snimaju", kaže Ključarić.
"Ljudi su s pravom zabrinuti"
Jesu li ljudi s pravom zabrinuti?
"Sigurno su zabrinuti s pravom, tim više što je tehnologija prepoznavanja lica vidljiva. Lice je izloženo i svjesni smo te tehnologije. Mislim da taj problem imamo već danas s postojećim tehnologijama jer kad odemo na neku stranicu, nismo ni svjesni da podatke dajemo različitim sustavima za povezivanje podataka i praćenje ponašanja korisnika, navika korisnika i mnogo toga o čemu i ne razmišljamo. Čini mi se da je veći poblem što komercijalne kompanije raspolažu tim podacima nego kad se regulirano ta tehnologija koristi u kontekstu sigurnosti", govori Kreković.
Marko Rakar smatra da je najpogubnije kad običan građanin kaže: "Ja nisam kriminalac, neka me prati tko želi."
"Nekako mislim da jednom kad je duh izašao iz boce, bit će jako teško vratiti ga. Prepoznavanje lica, pogotovo na tako masovnoj skali je golemi udar u narušavanju privatnosti ljudi. Privatnost na javnom prostoru gotovo da uopće više ne postoji, niti ju možete jamčiti", kaže Rakar.
