Borba za Peruću se nastavlja /

Hoće li gradnja termoelektrane biti uvrštena na listu strateških investicija zahvaljujući suprugu potpredsjednice Vlade?

Zbog suprotne ideje investitora iz projekta Vis Viva, da na jezeru Peruća, koja je uz izvor Cetine glavni adut razvoja turizma i proizvodnji zdrave hrane, izgradi termolektranu, stanovnici Cetinske krajine su na nogama

6.9.2017.
19:40
VOYO logo

Dramatične izjave stanovnika Cetinskog kraja uzrokovane su strahom. Tvrtka MCC ekskluzivne nekretnine na obali Peruće planira izgradnju plinske elektrane. Tvrtka MCC ekskluzivne nekretnine na obali  Peruće planira izgradnju plinske elektrane.

"Javna rasprava je bila od 21.11. do 21.12. objavljena, i mi smo se tek tada prvi put susreli s ovim projektom, i mi smo 16., kad je bio javni uvid u općini Hrvace bili prisiljeni i stavili pisane prigovore sa svim relevantnim činjenicama koje smo uočili iz nama dostupne dokumentacije, a to je bilo jedino Studija o utjecaju na okoliš. I imamo vrlo ozbiljne primjedbe", objašnjava Mirko Miloš, inženjer strojatstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istodobno je  saborski zastupnik Miro Bulj na Markovu trgu upozoravao na mogući sukob interesa jer investitore predstavlja Zoran Burić suprug Marije Pejčinović Burić potpredsjednice Vlade.

"To je projekt koji se gura kod nas, inače, energetika je postala biznis, koji se gura stranim investitorima, a ne ljudima koji bi mogli živjeti na ovom području i proizvoditi energiju", tvrdi Bulj i dodaje da iako se radi o projektu domaćeg čovejka, investitori dolaze izvana. "Jedini koji bi trebao biti vlasnik projekta kao što je reverzibilna elektrana je HEP", tvrdi Bulj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim što se radi o privatnom, a ne državnom projektu, postoji još nekoliko stvari koje su "zasmrdjele" Cetinjanima, pa su u pomoć pozvali stručnjaka.  "Ja sam ovdje u Zagrebu, vidio sam stranicu projekta i bio sam s početka, par dana u potpunom oduševljenju da se konačno gospodarski nešto događa u cetinskom kraju koji je mrtav, nema aspolutno nikakve proizvodnje izuzev dva poduzetnika, međutim onda su me nazvala dva inženjera koji su bili na predstavljanju Studije o utjecaju na okoliš u općini Hrvace i koji su mi rekli 'daj, molim te, možeš li pogledati tu Studiju, tamo postoji nekakav račun za grijanje jezera, ali čisto po nekavoj našoj intuiciji brojevi koji su tu ne mogu odgovarati tome, ali ne znamo, ti si tu stručnjak', a radim u tom području inače, pa su me pitali mogu li pogledati", objašnjava Mislav Cvetković biofizičar s Instituta Ruđer Bošković. 

Da stvar bude bolje, na javnom predstavljanju Studije o utjecaju na okoliš rečeno je da je u izradi sudjelovao Institut Ruđer Bošković. No, Institut je to odmah demantirao, a slučaj je htio da Mislav radi upravo ondje pa ga je to dodatno uznemirilo.

"Kad sam ja to malo bolje pogledao, iza lijepih slika koje su i mene prvo oduševile, kad sam bolje pogledao taj račun, to je katastrofa, ne samo lokalno, lokalno je ekološka, a nacionalno je strateška", tvrdi Cvetković.

Projekt na Perući nazvan je Vis Viva, ili u prijevodu s latinskog - Živa sila. Obuhvaća četiri objekta - reverzibilnu elektranu Vrdovo, termoelektranu, odnosno plinsku elektranu, snage 450 plus 50 megavata, plinovod za opskrbu te dalekovod.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jezero Peruća prostire se na 17 kilometara i sadrži 564 milijarde litara pitke vode. Uslijed velike suše razina jezera trenutno je vrlo niska, pa tako ja sada zapravo stojim na njegovu dnu.

Voda iz jezera služila bi hlađenju pogona, te tako bitno smanjila troškove jer za to ne bi trebali uređaji. Što bi to značilo za ekosustav jezera i rijeke Cetine iz koje se napaja, otkrio je Mislav izračunom koji nam je krajnje pojednostavio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Znači, tu je jezero Peruća, tu je brana Cetine. Termoelektrana bi bila negdje tu, točno pri brani. Proces koji se tu događa je sljedeći. Pod jedan, imamo dotok vode, potom ta voda ulazi u elektranu tu, i ulazi je osam metara kubnih po sekundi. 

U elektrani se voda grije, budući da hladi elektranu, i tu preuzima oko 300 megavata topline, i vraća se izlaznom cijevi koja je tu nešto niže i tu izlazi toplija za osam stupnjeva celzijusovih. Ta velika količina, naravno uzrokuje grijanje cijelog ovog bazena, a time i Cetine koja istječe iz tog bazena nizvodno", objašnjava Cvetković.

Kad je sve stavio u jednadžbu, biofizičar je,kaže, dobio užasavajuće podatke. "Prosječno grijanje Cetine oko tri stupnja celzijeva. Međutim ljeti je protok vode sporiji i ta temperatura dosiže i 35 stupnjeva. Temperatura je ionako ljeti oko 30 stupnjeva. Inače, u ovoj studiji se na nekoliko mjesta kao ljetna temperatura jezera navodi 18 stupnjeva. Što je daleko ispod. 

Već temperatura od tri stupnja ugrožava život u rijeci i zato je to zakonska granica, već od tri stupnja. Mislim ovo tu je tropska klima, to samo u znanstveno fantastičnom filmu možemo zamisliti kako bi sad izgledala ta Cetina koja je sad lijepa, zelena, pitka rijeka, jednostavno bi postala žuta rijeka", tvrdi Cvetković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Projekt Vis Viva podliježe Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, te bude li ostvaren ima pravo na državne subvencije, odnosno povlaštenu cijenu otkupa proizvedene struje. U tom grmu i leži zec, kažu u cetinskoj krajini. 

"Kogeneracija je, kako oni zovu da se u proizvodnji energije, bar deset posto prodaje kao toplinska energija i onda potpada pod Zakon o obnovljivim izvorima i kogeneraciji, uz subvencioniranu proizvodnju energije. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dakle, oni misle, i u sadašnjem momentu i kada smo mi pisali ove primjedbe, svi proizvođači takve energije su od države imali ugovore i kada je tržna cijena energije bila 40 kuna po megavatu, oni su sklapali ugovore sa državom o otkupnoj cijeni od 70 eura po megavatu, dakle, to nije niti ekonomski isplativo", tvrdi Marko Miloš. 

"Ili se radi o tome da se već ima dogovorena cijena s HEP-om ili državom, koja bi umjetno se otplaćivala s naših računa za struju ili se hoće prodati projekt koji je neupotrebljiv, ali se kao projekt želi prodati HEP-u ili nekoj tvrtci koja bi tu ulagala", tvrdi Cvetković. 

S takvom ocjenom se slaže i jedan od rijetkih poduzetnika u cetinskom kraju, Milivoj Dragošević,u neposrednoj blizini Peruće. I sam inženjer po struci, proučio je javno dostupnu dokumentaciju projekta.

"S obzirom na neke evidentne nesukladnosti sa strukom koje su u onoj dokumentaciji do koje sam ja uspio doći, mene je strah od toga, jer tamo ili je netko manipulirao s podacima namjerno, ili su ljudi koji ne znaju obrađivati te podatke radili to, to je jednako opasno kao i da je namjerno napravljeno. Znači, nešto nije u redu", smatra Dragošević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dragošević se boji za sudbinu 170 ljudi koji su s njim stvorili brend baziran na tradicionalnom uzgoju. Proizvodnji mesa ovisi o prirodnoj hrani, vodi i zraku podneblja.  "Bilo kakav utjecaj na okoliš koji bi ugrozio tu osnovnu ideju tog brenda bi nama uništio poslovanje", tvrdi Dragošević. Za egzistenciju strahuje i OPG-ovac Vedran Marunica koji je sve uložio u proizvodnju meda.

"Naša općina je u svom strateškom planu do 2020.godine navela da je strateški plan bavljenje ekološkom proizvodnjom, ja uopće ne vidim ako se ova elektrana tu napravi o kakvoj oni ekološkoj proizvodnji pričaju", smatra Marunica. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HDZ-ov načelnik općine Hrvace Dinko Bošnjak u predizbornoj kampanji je  obećavao da do projekta Vis Viva neće doći. Ipak, u prostornom planu Općine na Perući je upisana i kombi plinska te reverzibilna elektrana. Uz to, prema informacijama građana upravo u općinskoj zgradi bio je ured tvrtke koja stoji iza Vis Vive. Za našeg posjeta načelnik ipak nije imao vremena za razgovar. 

U općini smo zamolili da nas upute u ured tvrtke koji vodi projekt Vis Viva, no u uredu su nam rekli da ured ne postoji, već da je prostor gdje se on trebao nalaziti iznajmljen te da se ured tvrtke nalazi u Zagrebu.

Vlasnik projekta Zoran Burić, odbio je komentar jer kaže, čeka da Studiju o utjecaju na okoliš odobri Povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša. Ondje također nemaju komentara na to što stanovnici Cetinske krajine odgovore na uložene prigovore čekaju više od osam mjeseci. No, vlasnik Vis Vive  ponaša se kao da već ima zeleno svjetlo Povjerenstva. 

Stanovnike sela u okolici Peruće uznemirila je vijest kako je na nekoliko adresa stiglo pismo u kojem im se nudi otkup njihove zemlje i to pod prijetnjom izvlaštenja. "Moji su dobili iz Bitelića koji imaju na Vrdovu nekretnine da prodaju po 16 kuna, ako ne prodaju po 16 kuna da će biti izvlašteni od Republike Hrvatske", govori nam Mladen Žarko iz Bitelića. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doznali smo kako su zlokobno pismo dobila tek tri vlasnika parcela iz obližnjih sela, međutim nitko od njih nije želio pred našu kameru. Sve ove infromacije saborskom zastupniku Bulju su nevjerovatne i kaže, dokaz potencijalnog sukoba interesa u vrhu Vlade.

"Moramo znati da ovo nije strateški projekt, jedino ako gospodin Burić nema preko svoje supruge neku informaciju da ona gura da je to strateški projekt, prema tome ovo je eklatantan primjer sukoba interesa, direktno iz politike prema dolje, na štetu naroda Sinja i cetinskog kraja", tvrdi Bulj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se među građane Cetinske krajine uvukao strah, organizirali su se i ne žele šutjeti. Zaštitu traže od samog premijera. "Načelnik govori da od toga nema ništa, a od toga ima sve! Nitko ništa nije zaustavio, na kraju krajeva on ništa ne odlučuje više, što će on oldučivati, kad se trebalo odlučivati, on nije pitao nas nikoga, nego je odlučio sa svojim vijećnicima", priča Tomislav Ćurković iz Rumina. 

"Prijeti se svima i šute svi. Kažu 'e, pa bit će ti ovo ditetu, pa neće ti ovo bit, selit ćeš, livo, desno'. A ja nemam namjeru, ja sam se tu rodila, odgojila i želim moju starost. Ako treba, ja ću biti prva kamikaza ovdje što će glavu dati", govori nam Anđa Hrgović iz Satrića.  

"Gospodin Plenković koji bi triba nešto reći, jer ovo nije prvi put, mi prosvjedujemo već dugo vremena, saznajemo neke informacije, dogovaramo se, ali iz Vlade nitko ništa ne odgovara, kao da netko ovdje nešto podmeće, ne znam", tvrdi gospodin Žarko. 

Od početka godine  protiv izgradnje plinske elektrane na Cetini skupljeno je gotovo 15 tisuća potpisa. O peticiji je obavješteno i Ministarstvo zaštite okoliša i ured predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Ni od jednih ni od drugih još nema dogovora.

pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo