Naime, Zagrebačka i Privredna banka su dosad bile glavni izvor novca za državu, njezina poduzeća i izvanproračunske fondove. Nakon njihova 'povlačenja', državi u pomoć najčešće i s najvećim iznosima sad priskaču Erste banka i Hypo-Alpe-Adria banka, tu je i RBA, a sukladno svojoj snazi uskoči i Hrvatska poštanska banka.
Spomenute (većinom) 'austrijske' banke financirale su otplatu državne obveznice, pristaju na reprogram kredita državnim agencijama, daju im kratkoročne pozajmice i financiraju poslove javnih poduzeća. Također, država se istim bankama okrenula za osiguranje svakodnevne likvidnosti, koja joj omogućuje da na vrijeme izvršava svoje obveze, pogotovu kad su isplate plaća i mirovina u pitanju.
Nezainteresirani i za trezorske zapise
Na primjeru trezorskih zapisa također je vidljivo kako su PBZ i Zaba 'zatvorile pipu', piše Novi list. Od 2. kolovoza do 4. listopada održalo se sedam aukcija trezorskih zapisa, na kojima se država, u kunama i eurima, zadužila najviše do godinu dana, te je na taj način Ministarstvo financija proračunu priskrbilo oko 3,2 milijarde kuna.
Zagrebačka banka i PBZ, uključujući Međimursku banku koja je dio PBZ Grupe, upisali su oko 700 milijuna kuna zapisa, što je oko 20 posto iznosa. Austrijske banke, Erste, Hypo, Volksbank i RBA, državi su pak dali pozajmicu od oko 1,2 milijarde kuna, dakle gotovo 38 posto onoga što joj je trebalo da pokrije tekuće obveze. Zanimljvo je i to da je Zagrebačka banka, koja je dosad bila najveći kupac trezorskih zapisa, upisala tek 85 milijuna kuna, dok je PBZ gotovo u potpunosti okrenula leđa kunama i državi je dala kratkoričnu pozajmicu od 56 milijuna kuna u eurima.
Očekivano 'usporavanje' zbog kreditnog rejtinga Italije
U Ministarstvu financija potvrdili su da je Zaba, prije nego što je u kolovozu 'zatvorila pipu', državi u kunama odobrila 2,7 milijardi kuna kratkoričnih kredita koji će na naplatu doći u sljedećih godinu dana. PBZ je državi dala oko 670 milijuna kuna, a više od 700 milijuna proračun se kratkoročno zadužio kod Hypo banke te za 580 milijuna kod Erste banke. U eurima je najizdašnija bila PBZ sa 184 milijuna, dok ostala tri mjesta opet drže banke s austrijskim kapitalom, RBA, Hypo i Volks bank.
U Vladi nerado komentiraju oslanjanjanje na 'austrijske' banke, no u neslužbenim razgovorima od te činjenice ne bježe. Priznaju da su takav rasplet očekivali i na njega se pripremili, jer su dvije najveće banke, PBZ i Zaba, već dovoljno izložene kad je u pitanju financiranje države i njezinih poduzeća. Također, s obzirom na krizu u Italiji, gdje su njihove matične banke kojima padaju rejtinzi, bilo je za očekivati da će usporiti dotok novca državi.
Vezani članci:
arti-201108230707006 arti-201107210149006 arti-201110090334006 arti-201107270039006 arti-201108100005006
