Dok zastupnici i senatori samo razmišljaju o onim potezima koji bi im osigurali političke bodove, litica je obostrano dogovorena i zakonom obvezna, s ciljem da se prisili interesne skupine da se okupe i dođu do kompromisnog rješenja za prezaduženo američko gospodarstvo.
Problem budžetskog sporazuma popularno nazvanog fiskalna litica zato i dolazi na dnevni red nakon američkih predsjedničkih izbora, a odnosi se na rezove u budžetu, kao i na povećanje poreza.
Ukidanje poreznih olakšica?
Naime, ukoliko se sporazum ne uspostavi, s 1. siječnja Amerikancima bi automatski porez bio povećan u vrijednosti od 500 milijardi eura, a rezovi u iznosu od 200 milijardi dolara zahvatili bi Pentagon (čemu se odupiru republikanci) te socijalne programe (čemu se protive demokrati). Sve to događa se jer se visina zakonom dozvoljenog američkog duga približila svome kraju i sada iznosi oko 16 tisuća milijardi dolara, a pitanje je hoće li se predsjednik i Kongres dogovoriti o njezinom povećanju.
Amerikanci godinama, bez obzira na to koliko su bogati, uživaju porezne olakšice koje krajem ove godine istječu. Republikanci žele da porezne olakšice uživaju svi Amerikanci i dalje, dok demokrati žele njihovo ukidanje za one koji zarađuju puno – od 250.000 dolara godišnje i više.
Fora je u tome, međutim, da demokrati drže Senat, dok Zastupnički dom Kongresa drže republikanci, i svaka od strana ima moć blokirati ovu drugu. I kako stvari stoje – nikakav dogovor zasad se ne nazire. Sve to prisililo je američkog predsjednika Baracka Obamu da skrati svoj godišnji odmor na Havajima i vrati se u Washington kako bi nastavio pregovore s Kongresom.
'Superodbor' bez dogovora
Vratimo se sada još dvije godine unazad, u vrijeme kada je Kongres formirao dvostranački odbor čiji je zadatak bio kreirati dugoročno rješenje za rastući nacionalni dug. U slučaju da ovaj takozvani "superodbor" ne postigne sporazum o tome kako će se smanjiti rastući deficit, odlučeno je da će se početkom 2013. godine pokrenuti rezovi, piše deseretnews.com.
Odbor nije došao ni blizu uspjeha. Razlog tome je što su na članove odbora njihovi stranački lobiji vršili ogroman pritisak inzistirajući na onim točkama na kojima se članovi ne bi trebali složiti, dok su prijedlozi za mogući pronalazak rješenja izostali.
Političari bi se, naravno, sada mogli složiti oko toga da se rezovi ukinu, a porezne olakšice produlje sve dok obje strane ne postignu dogovor, no stvar je u tome da bi to rješenje moglo biti još i gore od odlaska preko litice.
Fiskalna litica nije kraj
No ono što je definitivno sigurno je da predsjednik i Kongres doista i postignu dogovor kojim bi se izbjegla fiskalna litica prije sljedećeg tjedna, to i dalje neće biti ona dugoročna reforma koja je potrebna Americi kako bi je se postavilo na zdrav fiskalni put.
Drugim riječima, pred Sjedinjenim Američkim Državama još je mnogo prepreka i kriza. One će, kao i ove dosad bitno utjecati na svjetsku ekonomiju, a time posljedično i na Hrvatsku.
