Na samom početku sjednice premijer se očitovao o dvije teme – prva je termoelektrana Plomin, a druga odlazak ministra Željka Jovanovića u Kaštela.
"Sutra ćemo Radimir Čačić i ja otići u Labin. Tema je termoelektrana u Plominu, jedan od najvećih projekata, opterećen kolateralnim pitanjima koja su važna za lokalnu zajednicu i županiju, ne samo u financijskom, nego i ekološkom smislu", kazao je premijer Zoran Milanović na početku sjednice Vlade dodajući da "treba odlučiti što s tim".
Izjavio je i da se elektrana tiče puno šireg prostora od ljudi na licu mjesta, tu su u pitanju Slovenija, Gorski kotar, Rijeka, Pula, Opatija i Labin, jer se radi o zagađivaču koji je ipak nešto manji problem od prethodnih elektrana.
"Najveći zagađivač su autoceste, a vjerujem da nitko nije za njihovo ukidanje, dakle pitanje je kompleksno", zaključio je Milanović.
Govor mržnje
"Druga stvar se tiče događaja u obrazovanju i upisa u srednje škole. Učinilo mi se da je odlazak ministra u Kaštela preoštra reakcija, ali dan nakon sam uvidio da se bez toga ne bi učinilo ništa", kazao je Milanović, koji se zatim dotakao komentara lokalnih dužnosnika, točnije župana splitsko-dalmatinskog Ante Sanadera (HDZ).
"Rečeno je da je otišao kao milicionar, a vidio sam da je bio u pratnji jedne ženske osobe", kazao je pitajući: "Kako bi to zvučalo da se ministar drugačije preziva? Bi li bio policajac?"
Ustvrdio je da osobe koje na takav način govore gađaju na "najniže osjećaje", jer izraz "milicionar" smatra govorom mržnje, koji je "ispod svake, ne europske nego ljudske razine".
Na najveće poduzetnike 'trošili' smo samo 5% inspekcije!?
Izmjenama Zakona o poreznoj upravi otvorit će se porezni ured za velike poduzetnike, najavio je ministar financija.
"Mali poduzetnici imaju porezni prinos ispod 40 posto. Imamo oko 609 poduzetnika koji daju 46 posto poreznih prinosa, a kod njih smo bili 5 posto prisutni", kazao je Slavko Linić o inspekcijama.
Prilikom predstavljanja izvršenja proračuna, kazao je kako se on izvršava, međutim, kriza se nastavlja, jer "skoro nijedan pokazatelj makroekonomskih podataka nije pozitivan".
"Pao je BDP, broj nezaposlenih raste, broj zaposlenih pada, uvoz raste, izvoz pada", kazao je Linić.
Ministarstva financija, poduzetništva i pomorstva potrošila su manje od predviđenog, a ministarstva unutarnjih poslova, obrane, obrazovanja i pravosuđa su potrošila za koji postotak više od polovice godišnjeg proračuna.
Javni ovršitelji - zašto se uopće došlo na tu ideju?
U Sabor su upućeni nacrti konačnih prijedloga Ovršnog zakona, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te prijedlozi o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima te javnoovršiteljskim pristojbama.
Na Vladi je zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt poručila kako je s Europskom komisijom usuglašeno da su javni ovršitelji zapravo nepotrebni u sustavu. Ovrhe, navela je, zahvaljujući njima ne bi bile ubrzane, učinkovitost bi bila smanjena, povećali bi se troškovi, a i ne bi se ostvario bitan cilj - rasterećenje sudova, budući da i žalbe na rješenja o ovrsi rješavali sudovi.
"Ovo je jedna od represivnih mjera i nismo vidjeli da se to od države ne daje. Stvar koja je represivna mjera dala bi se u ruke privatnicima", kazao je premijer o ukidanju mogućnosti postojanja javnih ovršitelja. Milanović je istaknuo da bi to, uostalom, "poskupljivalo se postupak i pitanje je kome je to bilo u interesu".
'To nije normalno'
Zakon o sprječavanju sukoba interesa je dio istog paketa pregovora s Europskom komisijom, nastavio je.
"Nismo ga ukidali, kritizirali smo što se paradržavnom tijelu (Povjerenstvu, op.a.) daje ovlast sudova", kazao je, dodajući da se ipak raspisao natječaj za osnivanje tog povjerenstva.
"Na mali broj mjesta se javilo 200 kandidata. Što je to? Da se javilo samo deset ili 15 kandidata za jedno mjesto? To nije normalno", kazao je Milanović.
"Zbog hijerarhije prioriteta (Europske unije, op.a.) pravit ćemo se da je to normalno. Ali nije normalno", zaključio je.
Ništa od povećanja minimalca po prijedlogu Laburista
Odbijen je prijedlog Hrvatskih Laburista za postupno povećanje minimalne plaće s 39 na 50 posto prosječne plaće.
"Ima više manjkavosti od postojećeg rješenja", kazao je o tome ministar rada Mirando Mrsić, dodajući da se o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći treba usuglasiti sa socijalnim partnerima te da je dijalog već pokrenut.
"Jedan laburist je rekao kako hrvatski kreditni rejting zavjera londonskih bankara. Molim da se to još jednom provjeri radi li se o zavjeri", rekao je Milanović na to, a na račun laburista rugao se i Radimir Čačić.
Inspirirani Milanović
Bilo je i riječi o postupku izbora konzultanta za monetizaciju autocesta. Operativni posao bi trebao biti gotov do kraja 2013. godine, kazao je ministar Siniša Hajdaš Dončić dodajući da je u raspravi bilo i disonantnih tonova.
"Ja se ispričavam, jer se često javljam i popujem oko svake točke", kazao je Milanović, dodajući da protivnici "nisu disonantni već asonantni u vokalnom smislu".
Kazao je da su teze da se Hrvatska zaduživala, a sada se autoceste daju u najam - "prodavanje magle".
"Neki su se skupo zaduživali i farbali tunele i građane po pet puta", kazao je Milanović.
Za autoceste je kazao da ostaju u Hrvatskoj i da ih neće odnijeti ni uragan ni oluja. Ali će se monetizirati.
"Time vraćamo dugove, imamo bolji kreditni rejting i dajemo nešto što je i dalje naše vlasništvo u najam na 30 godina", kazao je premijer upitavši zatim: "Hoće li te ceste ispariti?"
"Ideja da se dionice autocesta podijele građanima putem javne ponude, to je blef. S obzirom na nisku profitabilnost, interes bi bio mali. To nije HT ni INA", kazao je Milanović.
HŽ Vuča
Vlada je započela s restrukturiranjem Hrvatskih željeznica, u svrhu koje će do kraja godine ukinuti postojanje HŽ Holdinga, a već današnjom odlukom HŽ Vuča će do kraja rujna prestati postojati kao samostalno društvo. Prema prijedlogu Vlade, radnici, imovina i objekti Vuče bit će podijeljeni između HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga.
Prema planu restrukturiranja domaće željeznice, u ovoj godini treba zbrinuti 2.721 radnika, za koje je utvrđeno da su višak, pri čemu su u Vuči 403 radnika višak, prenosi Novi list.
Upravo je HŽ Vuču spomenuo ministar financija Slavko Linić u okviru priče o restrukturiranju poduzeća u vlasništvu države i to unatoč prosvjedima radnika unutar HŽ Holdinga. Cilj je smanjenje javne potrošnje. Navodno će i iz javne i državne uprave biti otpušteno 10 tisuća ljudi.
