Pitanje je to koje se intenzivno u hrvatskoj javnosti vrti još otkako je, krajem travnja, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak bio u službenom posjetu SAD-u, gdje se susreo i s predstavnicima ExxonMobilea.
Za hrvatske medije ministar je tada izjavio da su predstavnici te kompanije zainteresirani za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u našem dijelu Jadrana, te da će u natječajima sudjelovati i ExxonMobile. Uvjet za dolazak ne samo ove nego i drugih velikih kompanija bila je izmjena zakona, kako bi se investitorima olakšala realizacija poslovnih interesa. U konačno ispunjavanje tog uvjeta krenulo se prije koji dan, kad je Vlada u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, piše Slobodna Dalmacija.
Namjera je zakon donijeti što prije kako bi se i natječaj što prije raspisao. No nitko, zapravo, ne zna što krije hrvatsko podzemlje, prije svega jadransko podmorje. Jedni vjeruju da tu nema bogzna kakvih zaliha nafte i plina, a drugi da pod Jadranom ima golemih rezervi nafte.
2,87 milijardi barela nafte
Podatke o potencijalnim golemim podmorskim nalazištima sadrži i znanstveni rad Procjena naftno-geološkog potencijala periplatformnih klastita duž jugozapadnog ruba dinaridske karbonatne platforme, koji su 2010. godine objavili Sanjin Grandić, umirovljeni diplomirani inženjer geologije, te inženjeri Ivan Kratković i Igor Rusan.
U radu je izneseno da se "ukupni naftnogeološki potencijal može procijeniti 2 do 3,3 milijarde kubičnih metara ekvivalenta nafte, odnosno 386 do 524 milijuna metara kubnih uvjetno pridobivih rezervi". I na predavanju u listopadu 2012. godine održanom u HAZU, inženjer Grandić je iznio da je inženjer Rusan "na temelju 11 interpretiranih seizmičkih profila učinio procjenu pridobivih maksimalnih rezervi kubnih metara pornog volumena. Proračunao je da taj volumen u barelima nafte iznosi 2,87 milijardi barela".
Uz takve procjene, lakše je razumjeti interes velikih kompanija za investiranje u istraživanje jadranskog podmorja.
Suživot naftnih polja i turizma
No, donošenjem novog zakona i otvaranjem vrata velikim naftnim kompanijama, otvaraju se i drugi problemi. Na to je upozorio Vjeran Piršić, jedan od najagilnijih hrvatskih ekoloških aktivista.
Podsjeća na statističke podatke prema kojima je broj incidenata s naftom dramatično veći od broja incidenata s plinom. Iako kombinaciju naftnih polja i turizma na Jadranu ne drži dobrom, kaže da suživot može postojati, ali uz golemi oprez.